Separatističke težnje Gagauzije

Autonomnoj teritorijalnoj jedinici Gagauziji, području na jugu Republike Moldavije, Europa je dosta daleko. To se jasno pokazalo početkom prošle godine kad se na referendumu 98 posto stanovništva izjasnilo za približavanje Ruskoj Federaciji. Jedna nedavno provedena anketa je pokazala da se tek nešto više od dva posto stanovnika Gagauzije izjašnjava za EU Sporazum o pridruživanju s Republikom Moldavijom, dok uvjerljiva većina preferira carinsku uniju s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom. Na tom području živi oko 160 tisuća ljudi, većina njih su Gagauzi, kršćanski pravoslavni turkijski narod.

Za razliku od Pridnjestrovlja, koje se nakon krvavog građanskog rata 1992. jednostrano odcijepilo od Republike Moldavije, Gagauzija je kao autonomna regija ostala u sastavu Republike Moldavije. No, s obzirom na krizu u Ukrajini, i u Gagauziji su vidljive sve jače separatističke tendencije. Također nije tajna i da se Moskva angažira u Gagauziji kako bi oslabila utjecaj moldavske vlade na to područje. Tako su robe iz Gagauzije izuzete od embarga kojega je Moskva uvela na moldavska vina i poljoprivredne proizvode zbog toga što je Republika Moldavija potpisala Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom. Jak proruski stav stanovništva se može objasniti time što ljudima na raspolaganju kao izvor informacija stoje gotovo samo ruski mediji koji ciljano šire dezinformacije o europskoj integraciji. Prezentiraju krajnje negativnu sliku Europske unije i šire strah među stanovništvom od navodne kolonizacije od strane EU-a.

Cilj je "oslabiti europsku perspektivu Republike Moldavije"

Na izborima za guvernera u Gagauziji ove nedjelje, prema rezultatima anketa, jedna kandidatkinja ima najbolje šanse za pobjedu, a to je Irina Vlah. 60 posto Gagauza bi, kako se navodi, već u prvom izbornom krugu izabrali nju. Podršku ta socijalistička političarka ne dobiva samo od njezinih proruskih moldavskih stranačkih prijatelja, već i iz Moskve. Ruski parlamentarci su više puta dolazili u gagauzki glavni grad Komrat i otvoreno se uključili u izbornu kampanju. Moldavska proeuropski orijentirana vlada u tome vidi jasno uplitanje Rusije u unutarnje stvari zemlje i strahuje da bi se mogle pojačati separatističke tendencije u Gagauziji.

Za moldavskog publicista Nicolaea Negrua je ruska "predizborna pomoć" u Gagauziji jasna provokacija. U razgovoru za Deutsche Welle je Negru kazao da Moskva pokušava to autonomno područje instrumentalizirati protiv središnje vlade u moldavskom glavnom gradu Kišinjevu. Cilj toga je, kako kaže Negru, "oslabiti europsku perspektivu Republike Moldavije".

Aktualni razvoj događaja u toj regiji mu izgleda daje za pravo u njegovoj procjeni. Aneksija Krima prije godinu dana i rat u Ukrajini, strateško partnerstvo Rusije sa separatističkim regijama u Gruziji - Abhaziji i Južnoj Osetiji, kao i prisutnost ruskih trupa u samoproglašenoj Pridnjestrovskoj Moldavskoj Republici (Pridnjestrovlje) na istoku Republike Moldavije - sve to su značajne kočnice za takozvano Istočno partnerstvo EU-a s Gruzijom, Ukrajinom i Republikom Moldavijom.

Od lojalne autonomije do anti-europskih pozicija

I moldavski politolog Corneliu Ciurea u ruskoj "predizbornoj pomoći" u Gagauziji vidi pokušaj Moskve da pospješi separatističke težnje u toj regiji. Ali Ciurea kritizira i moldavsku vladu. Vječito rivalstvo takozvanih proeuropskih stranaka u Kišinjevu i njihova očita nezainteresiranost za tu autonomnu pokrajinu su, kaže Ciurea, uništili povjerenje Gagauza u moldavsku vladu. Taj politolog upozorava da postoji opasnost od toga da bi se Gagauzija mogla "iz jedne lojalne autonomije pretvoriti u jednu čvrstu platformu antieuropskih pozicija".

Najnovije izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova također nisu doprinijele popuštanju napetosti. Lavrov je za rusku televiziju, naime, izjavio da se Moskva zbog EU Sporazuma o pridruživanju s Republikom Moldavijom mora jače okrenuti interesima nekih područja u toj regiji, prije svega u Gagauziji.

Upozorenje Moskvi iz Njemačke

U Njemačkoj se izbori za novog šefa vlade u Komratu pozorno prate. U izjavi za DW je predsjedatelj Odbora za Europsku uniju u Bundestagu Gunther Krichbaum kazao da je nemoguće ne primijetiti ruska ometanja te da se Moskvu samo može "upozoriti da nakon razvoja događaja u Ukrajini ne djeluje dalje kao destabilizirajući faktor u Europi". Kao što je to Ukrajina, tako je i Republika Moldavija suverena država, kazao je Krichbaum i istaknuo: "Sve što tu suverenost stavlja pod znak pitanja je otvoreno kršenje međunarodnog prava."

Prema mišljenju Bernda Fabritiusa, izvjestitelja Bundestaga za Republiku Moldaviju i Ukrajinu, izborna pobjeda Irine Vlah bi mogla dovesti do radikalizacije zahtjeva autonomne pokrajine Gagauzije prema središnoj vladi u Kišinjevu, na primjer zahtjeva o više samostalnosti. "Time što se socijaliste izravno financira iz Moskve, aneksijski scenarij postaje sve realniji", kazao je Fabritius u razgovoru za DW.

Predsjedatelj Njemačko-moldavskog foruma Manfred Grund, međutim, u nastojanjima Moskve da proruskim snagama pomogne da dođu na vlast ne vidi "konkretne znakove za to da bi takvo djelovanje moglo dovesti do odcjepljenja kao u slučaju Pridnjestrovlja". Prije se radi o tome da se, kako je kazao Grund u intervjuu za DW, izvrši pritisak na Kišinjev i destabilizira zemlja.