1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

SDA na prekretnici

Samir Huseinović
4. prosinca 2020

Analitičari u BiH tvrde da su odnos prema korupciji, afere, autokracija i nepotizam glavni uzroci sukoba unutar SDA, koji su znatno oslabili najutjecajniju bošnjačku stranku. Kakve bi mogle biti posljedice?

https://p.dw.com/p/3mDWi
Foto: Elman Omic/picture alliance/AA

SDA se suočava s ozbiljnim unutarnjim previranjima, a sve je kulminiralo lošim rezultatima na lokalnim izborima u Sarajevu. Ovu stranku već duže vrijeme pogađa i "osipanje" kadrova. Aljoša Čampara (aktualni ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo), Elmedin Konaković (lider Naroda i pravde), Senad Šepić (predsjednik Nezavisnog bloka) neki su od utjecajnih kadrova koji su napustili SDA ili su isključeni iz stranke. Zajednička im je kritika na račun predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i njegove supruge Sebije Izetbegović, potpredsjednice Kantonalnog odbora SDA u Sarajevu i direktorice Kliničkog centra u glavnom gradu BiH.

Nakon poraza SDA na lokalnim izborima u Sarajevu, Aljoša Čampara je kazao da "Bakir (naslovna fotografija) i Sebija Izetbegović trebaju podnijeti ostavke". Senad Šepić prognozira da će iz SDA otići i Denis Zvizdić (čelnik Predstavničkog doma Parlamenta BiH) i Semir Efendić (načelnik Općine Novi Grad Sarajevo) te da će "udružena oporba" na općim izborima 2020. godine pobijediti SDA "koju su Bakir i Sebija nepovratno uništili".

Turbulencije unutar SDA nisu nova pojava

Emir Habul
Emir HabulFoto: Samir Huseinovic

Najteži udarac SDA je pretrpjela još 1996. godine kada stranku napušta Haris Silajdžić (kasnije utemeljitelj i lider Stranke za BiH). Nakon smrti utemeljitelja i predsjednika SDA Alije Izetbegovića 2003. godine, nije bilo lako osigurati unutarstranačku koheziju. "U tome je uspio Sulejman Tihić koji je na poziciji šefa SDA naslijedio Aliju i na stranačkom kongresu pobijedio Bakira Izetbegovića, a potom ga nominirao za člana Predsjedništva BiH. To je bila odluka koja je stabilizirala odnose u SDA", kaže politički analitičar Emir Habul.

Povijest političkih pokreta pokazuje da birači ne vole kada lideri u politiku uvlače obitelji. To potvrđuje i kriza u SDA uoči općih izbora 2018. godine. "Denis Zvizdić je imao podršku za kandidaturu u više od 90 općinskih organizacija, pa se očekivalo da će on biti kandidat stranke za člana Predsjedništva BiH. Tada u igru ulazi supruga predsjednika (Sebija Izetbegović) s nekoliko nominacija i Zvizdić odustaje. Na kraju je kandidat bio Šefik Džaferović", podsjeća Habul.

SDA od Alije do Bakira

Sugovornik DW-a napominje da je u vrijeme vladavine Alije Izetbegovića vrh SDA imao čvrste "trostruke temelje". "To su bili Alijini zatvorski drugovi iz 1983. godine u javnosti percipirani kao žrtve, Mladi muslimani i džemati, odnosno struktura Islamske zajednice BiH. Sada su prilike promijenjene. Oko Alijinog sina Bakira je ostalo jako malo kadrova koji imaju težinu u javnosti, a jake osobe više ne prilaze SDA", kaže Habul.

Afere su puno koštale SDA, posebno "afera Sarajlić" u kojoj je, umjesto "mladog, ambicioznog i sposobnog" Semira Efendića favoriziran Fikret Prevljak. Prevljakova (kandidat SDA za načelnika Općine Ilidža) "bahata" izborna kampanja nije naišla na razumijevanje među sarajevskim biračima. "Efendić je još u SDA ali je već izborio punu autonomiju u odnosu na organe stranke i lidera", tvrdi Habul.

Pomirljive poruke Bakira Izetbegovića

SDA je izgubila i koalicijski kapacitet, još od problematičnih odnosa s SBB-om (Savezom za bolju budućnost) BiH "koji se kreću na liniji od zagrljaja do ringa".  Bakir Izetbegović je imao problema s "lojalnim kadrovima", Asimom Sarajlićem, Fikretom Prevljakom, Abdulahom Skakom koji se nisu uspješno suprotstavili "odbjeglom kadru SDA" Elmedinu Konakoviću. "Konaković je viškom ambicija na općim izborima u Skupštini Kantona Sarajevo 2018. godine uzeo 8 mandata, dok je na lokalnim izborima ove godine dodatno ojačao i oslabio SDA", kaže Habul.

Iz SDA posljednjih dana stižu "pomirljive" poruke, barem kada je riječ o Denisu Zvizdiću. Lider SDA Bakir Izetbegović kazao je da treba stati u sukobu njega i Zvizdića. Potvrdio je da je bilo "teških riječi", ali da je on "uvijek za pomirenje". "Radili smo analize i želimo uspostaviti dijagnozu stanja, donijeti važne odluke, vidjeti gdje se radilo dobro, a gdje loše. Želimo popravljati stvari... Nikada nisam za to da ugledni i sposobni ljudi napuštaju SDA. Pogrešan je pristup da SDA namjerava nešto protiv Zvizdića", rekao je Izetbegović.

Denis Zvizdić
Denis ZvizdićFoto: Klix.ba

Početak dekonstrukcije etničkog principa?

Autokratski model vođenja stranke, prije ili kasnije, neminovno dovodi do unutarnje pobune, smatra politički analitičar Ibrahim Prohić. On naglašava da "SDA nikada nije bila slabija u političkom polju" i da su već spomenuti kadrovi odlaskom iz SDA "trasirali put" i Denisu Zvizdiću. No, odluči li se Zvizdić za ostanak u SDA, bit će "politički marginalac i moralni invalid", ocjenjuje Prohić.

"Ako Zvizdić napusti SDA, bit će to najveći udar na ovu stranku poslije slučaja Silajdžić. SDA čuva matricu etničkog predstavljanja jače nego druge dvije takozvane nacionalne stranke (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD). Detroniziranjem SDA može početi proces dekonstrukcije etničkog principa u političkom predstavljanju, dakle, i slabljenje ili pad HDZ-a i SNSD-a. Bio bi to uvjet za normaliziranje stanja u BiH. U tom procesu je važan i faktor 'međunarodne zajednice', jer bi sudjelovanje unutarnjeg i vanjskog faktora mogla biti dobitna formula za BiH, njenu stabilnost i razvoj", kaže Prohić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!