Schröder stao u obranu Rusije
2. rujna 2008U Berlinu još nema reakcija na jučerašnji (1.9.) izvanredni summit EU-a o krizi na Kavkazu. No, jasno je da se njegov ishod u cijelosti poklapa sa željama i zahtjevima njemačkih političara. Oglasio se, međutim, bivši kancelar Gerhard Schröder – deklarirani prijatelj Rusije koji Vladimira Putina smatra "kristalno čistim demokratom", a nije imao ni skrupula iz fotelje šefa vlade presjesti u naslonjač unosno plaćenog predsjednika nadzornog odbora njemačko-ruskog plinovoda u Baltičkom moru čiju je izgradnju samo nekoliko mjeseci prije odlaska s vlasti osobno dogovorio s partnerima u Moskvi.
On je Zapadu spočitao teške pogreške u svezi s konfliktom u Gruziji te stao u obranu poteza Kremlja. Politika Zapada u regiji – od američkih planova za izgradnju proturaketnog štita u istočnoj Europi preko ishitrenog priznanja Kosova do perspektive članstva Gruzije u NATO-u – morala je na Rusiju djelovati poput obruča. Nedavnim pohodom gruzijske vojske na Južnu Osetiju prevršena je svaka mjera, ocijenio je Schröder u sinoćnjem obraćanju uzvanicima jedne karitativne priredbe u Berlinu. Bivši njemački kancelar je pokazao razumijevanje za reakciju Kremlja te oštro kritizirao obustavu dijaloga NATO-a s Moskvom.
Ubuduće sve više de facto država?
I najnoviju odluku sa sastanka na vrhu u Bruxellesu da se pregovori o partnerstvu i suradnji EU-a s Rusijom prekinu do potpunog povlačenja ruske vojske iz Gruzije nazvao je pogreškom. "Upravo je u kriznim situacijama nužan razgovor", izjavio je Schröder. On smatra kako Europska unija u rješavanju konflikta može igrati posredničku ulogu, jer – za razliku od SAD-a – na Kavkazu nema strateških interesa. Uspostava sigurnosti u Europi i uspješno hvatanje u koštac s međunarodnim izazovima nemogući su bez suradnje i doprinosa Moskve, podsjetio je.
Članstvu Gruzije i Ukrajine u NATO savezu trenutno nije mjesto na dnevnom redu, ustvrdio je bivši njemački kancelar. On u nastaloj situaciji vidi potvrdu ispravnosti svog upozorenja na rizike priznanja kosovskog suvereniteta. "Taj primjer sada služi kao obrazac za druge takozvane zamrznute konflikte. Zbog toga ćemo ubuduće sve više imati posla s de facto državama koje priznaje tek manjina zemalja. Negativna i međunarodnopravno upitna dinamika, pokrenuta nakon odluke o Kosovu, obavezno mora biti zaustavljena", zaključio je Schröder.