Scholz u Ljubljani: sloga na južnoj strani Alpa

Prvi posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza Sloveniji bio je kratak: oko četiri poslijepodne u utorak (26.3.) njemački kancelar je sletio u ljubljansku zračnu luku, nešto nakon osam navečer je s istog mjesta zrakoplovom Luftwaffe poletio natrag u Berlin.

Razlog za tako kratki boravak bi, kako se saznaje u kuloarima u Bundestagu, mogao biti drugačiji prvobitni plan posjeta jugoistoku Europe koji je prije podne sadržavao i slijetanje u obližnji glavni grad jedne druge članice Europske unije. No burni početak predizborne kampanje u toj zemlji odgodio je kancelarov posjet za neki kasniji termin.

Posljednji put Sloveniju je jedan predsjednik njemačke vlade posjetio prije 13 godina. Tada su se u kolovozu 2011. u Ljubljani sreli tadašnja kancelarka Angela Merkel i slovenski premijer Borut Pahor.

Sada su Olaf Scholz i njegov domaćin Robert Golob izašli pred novinare nakon kratkog razgovora i prije nego što će se uputiti u Brdo kod Kranja na radnu večeru.

Različiti stavovi o bliskoistočnom problemu

Spornih trenutaka između Slovenije i Njemačke ionako (gotovo) da i nema, sloga između najveće i jedna od najmanjih članica Europske unije vlada glede svih najavljenih tema razgovora dvojice predsjednika vlada: Ukrajina, približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, te migracije. No ipak jedna tema strši u moru sloge: rat u Pojasu Gaze. Slovenija, i to je bilo vidljivo prošlog tjedna na samitu u Bruxellesu, je uz Španjolsku i Irsku jedan od najvećih kritičara postupka Izraela u Gazi.

Slovenski premijer istaknuo je kako svaka država može imati svoje stajalište, a Slovenija je uvijek imala prijateljske odnose s "objema stranama", Izraelom i Palestinom, odnosno s arapskim narodima. Pa ipak je istaknuo razumijevanje za njemačko stajalište. „U Sloveniji razumijemo i poštujemo njemačko stajalište, koje je uvjetovano i pogledom na prošlost i na današnje odnose Njemačke i Izraela", rekao je Golob. Pritom je slovenski premijer istaknuo da Slovenija kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-adjeluje kao "pošteni posrednik za postizanje mira".

On je u potpunosti podržao kancelara koji je istaknuo potrebu povećanja humanitarne pomoći stanovništvu Gaze za što je potrebno stabilno primirje. Scholz je prekid vatre povezao i s bezuvjetnim puštanjem na slobodu izraelskih talaca koji se nalaze u rukama Hamasa.

Daljnja pomoć Ukrajini

Po pitanju Ukrajine između Njemačke i Slovenije vlada veća sloga. „Naše dvije zemlje glede pomoći Ukrajini blisko surađuju i koordiniraju svoje stavove. Imaju slične poglede na ono što treba učiniti. Ali također moramo podržati Ukrajinu oružjem koje joj sada treba", rekao je njemački kancelar. 

Slovenija je s Njemačkom već sklopila sporazum o besplatnoj isporuci motornih vozila za vojnu pomoć Ukrajini. U zamjenu za motorna vozila Slovenija je Ukrajini poslala 28 slovenskih tenkova M55S.

Širenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana

Nekoliko dana nakon zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom se govorilo i o proširenju Europske unije na zemlje zapadnog Balkana. Oba državnika su dala do znanja da je mjesto svim ovim zemljama u Europskoj uniji. Slovenija i Njemačka pripadaju među zemlje koje se najsnažnije zalažu za članstvo zemalja zapadnog Balkana.

Scholz je izrazio zadovoljstvo time što je proces približavanja „dobio na zamahu". „Dobro je da se pojavila nova dinamika i da guramo naprijed mnoga specifična pitanja. To se odnosi na rješavanje bilateralnih sukoba koji su prepreka, kao što je pitanje: Kako sada možemo pokrenuti proces sa Sjevernom Makedonijom, a da ga ne ometaju sporovi među državama članicama? To se odnosi na pitanje Srbije/Kosova, a naravno i na pitanje: Što dalje s Bosnom i Hercegovinom?", rekao je Scholz. On je naglasio kako treba iskoristiti i Berlinski proces za konkretno poboljšanje u rješavanju problema.

S osvrtom na Bosnu i Hercegovinu Scholz je istaknuo potrebu provođenja reformi. On je rekao da na putu prema EU-u ne smije biti ustupaka kada su kriteriji u pitanju bez obzira na to koliko je želja za članstvom velika. „Trenutak ulaska u Europsku uniju bi najviše trebao ovisiti o ispunjavanju kriterija", rekao je Scholz i dodao: "Ovo nije geopolitički proces donošenja odluka, nego se radi o konkretnim reformama i koracima... Njemačka neće biti samo promatrač, nego je spremna aktivno pridonijeti ovom procesu."

Golob je zahvalio Scholzu koji je, kako je rekao, odigrao važnu ulogu u uvjeravanju skeptičnih europskih čelnika o europskoj perspektivi zapadnog Balkana.

Scholz i Golob su se složili da je EU potrebno istodobno reformirati i, prije svega, pojednostaviti procese donošenja odluka. Slovenski premijer istaknuo je kako se prečesto događa da Europsko vijeće bude blokirano zbog jedne države članice koja tako može ostvarivati ​​svoje interese. “Zato smatram da je reforma nužna”, dodao je.