Scholz: Kina bi trebala utjecati na Rusiju

Tijekom prvog posjeta Kini otkako je preuzeo dužnost njemačkog saveznog kancelara, Olaf Scholz se sastao s kineskim državnim i partijskim šefom Xijem Jinpingom i premijerom Lijem Keqiangom. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s kineskim šefom vlade dosta vremena je bilo posvećeno ratu u Ukrajini.

Savezni kancelar je zamolio Kinu da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju kako bi se okončao rat u Ukrajini. Vlade u Berlinu i Pekingu su jedinstvene u ocjeni da nisu prihvatljive ruske prijetnje nuklearnim oružjem, rekao je Scholz na konferenciji za novinare. Korištenjem atomskog oružja Rusija bi prešla crvenu liniju koju su zajedno povukle države svijeta, dodao je.

Rat u Ukrajini

Egzistencijalne krize u svijetu može se riješiti samo zajednički, naglasio je Scholz. Kineski postupci u tom kontekstu imaju odlučujući značaj, obzirom na veličinu te zemlje, dodao je njemački kancelar. Scholz je odbacio kritike koje prate njegov posjet Kini. U doba kriza razgovori su još važniji nego inače, kazao je. Svoje obraćanje je započeo riječima: „Dobro je i ispravno da sam danas ovdje u Pekingu.“

Premijer Li je rekao da se s Njemačkom nada „skorom kraju“ rata u Ukrajini: „Ne možemo si priuštiti daljnju eskalaciju.“ Sad je došlo vrijeme da se „obje strane pokrenu u smjeru mirovnih pregovora“, dodao je Li. "Ne želimo da se naruši regionalna stabilnost, da se destabilizira međunarodne proizvodne i distributivne lance“, dodao je on. Time se Kina neobično jasno distancirala od ruskog napada na Ukrajinu. Peking je do sada izbjegavao otvoreno kritiziranje Rusije zbog invazije.

S pogledom na ekonomske odnose s Pekingom, kancelar je rekao da su oni postali kompliciraniji. Kina ograničava pristup svom tržištu, rekao je. I dodao kako se mora otkloniti te neravnoteže. Već i prije odlaska na Daleki istok Scholz je najavio modificiranje njemačke politike prema Kini. "Business as usual" više nije moguć, zato što se politika Narodne Republike proteklih godina promijenila, odnosno postala konfrontativna, rekao je kancelar.

Scholz upozorava na posljedice napada na Tajvan

Scholz je upozorio Kinu na posljedice vojne intervencije na Tajvanu. Nakon razgovora s kineskim državnim vodstvom, kancelar je ponovio kako Njemačka slijedi “politiku jedne Kine”. Ali I dodao da to znači da se svaka promjena statusa quo može dogoditi “samo mirnim putem i u međusobnom suglasju”.

Scholz je time tijekom nastupnog posjeta Kini reagirao na ponovljene prijetnje iz Pekinga da bi Kina mogla pokušati vojno zauzeti demokratsku otočnu republiku Tajvan – ako se Tajvanci budu opirali mirnom “ujedinjenju”. Komunističko kinesko vodstvo otok smatra dijelom Narodne Republike. Tajvan se pak odavno smatra neovisnim.

Ljudska prava „univerzalna"

Kancelar je osim toga podcrtao da su ljudska prava „univerzalna", i podsjetio da su to priznale sve zemlje članice Ujedinjenih naroda (UN). On je, kako je rekao, tijekom razgovora u Pekingu podsjetio na obvezu zaštite ljudskih prava i njihovog prakticiranja. Na to je opomenuo posebice s pogledom prema sjevernoj kineskoj provinciji Xinjiang, gdje se po navodima UN-a proganja pripadnike muslimanske manjine. To „nije miješanje u unutarnje stvari“, rekao je kancelar svjestan uobičajenog odgovora kineske strane kad se radi o toj temi.

U Xinjiangu su, po navodima aktivista za zaštitu ljudskih prava, stotine tisuća pripadnika manjinske zajednice, prije svih Ujguri, prisilno smješteni u „logore za preodgoj“.

Što kancelar želi u Kini?

Predsjednik Xi je rekao kako će posjet kancelara doprinijeti „gradnji povjerenja“ i daljnjem razvoju njemačko-kineskih odnosa „u idućoj fazi“. I Scholz je naglasio da je „dobro da imamo vrlo intenzivnu razmjenu“. Pritom se „naravno“ radi i o pitanjima „u kojima slijedimo različite perspektive”, rekao je kancelar. I dodao da je to „cilj dobre razmjene mišljenja".

U ovom trenutku odnos Njemačke i Kine obilježavaju prije svega znatne razlike. Između ostaloga to je prijetnja Kine uporabom vojne sile protiv Tajvana, situacija po pitanju ljudskih prava, ali i trgovinske prepreke za zapadne firme na kineskom tržištu te na koncu – kineski stav prema ratu u Ukrajini.

Premijer Li Keqiang je Scholza primio uz vojne počasti. Tijekom kancelarovog boravka u Pekingu održava se i okrugli stol s predstavnicima poduzeća iz Njemačke i Kine. U pratnji kancelara se nalazi i gospodarska delegacija, a među tucetom menadžera su šefovi uprave BASF-a, Volkswagena, Siemensa i Deutschen Banke.

Kratki posjet Pekingu

Posjet kancelara je poseban iz više perspektiva. Zbog strogih korona-restrikcija koje su na snazi u Kini, on traje samo jedanaest sati – nikada njemački kancelari nisu tako kratko boravili u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. Scholz je osim toga prvi zapadni državnik od početka pandemije prije više od dvije godine kojeg se prima u Kini koja je poprilično izolirana. Xi Jinping je Scholza doduše pozdravio bez maske, ali se nisu rukovali. Sjedili su na dva podugačka stola. Scholz i članovi njegove delegacije tijekom boravka u Pekingu kreću se u praktički hermetički zatvorenom „mjehuru“ – i to je razlog zašto posjet traje tako kratko.

Scholz je ujedno i prvi zapadni državnik koji se s kineskim predsjednikom Xijem sastaje nakon što je on na partijskom kongresu prije dva tjedna zacementirao svoju moć. Sporan je bio i trenutak odlaska u Kinu. Kineski disidenti i Svjetski kongres Ujgura su zahtijevali od Scholza da otkaže posjet Pekingu.

qu/as/kle/mak (afp, dpa, rtre)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu