Schmidt skupštini RS-a: "Ugrožavate demokraciju"

"Ofanzivno usvajanje odluke o drugom tijelu, Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske, predstavlja kršenje sporazuma iz 2004. Time se ugrožava utjecaj pravosuđa i primat koji ima vladavina prava. Profesionalno pravosuđe, u kojem nema političkih pritisaka i utjecaja, ima ključnu ulogu za razvoj pravednog i demokratskog društva i neophodno je za ostvarenje težnji BiH da postane dio Europske unije”, navodi se u izjavi iz Ureda visokog predstavnika, koju potpisuje Christian Schmidt.

On podsjeća da su oba entiteta i država još 2004. potpisali sporazum o uspostavljanju Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i da je ta odluka bila jednoglasna.

Opasan presedan

A Narodna skupština u Banjaluci razmatra entitetski zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću kao odgovor na ranije donesen Inzkov zakon, a u paketu najavljenih zakona, čija realizacije ne ide kako je planirano. Entitetski zakon gotovo je identičan državnom, ali u ovom slučaju malo koga zanima sadržaj zakona, već njegovo usvajanje. Europska komisija i američko veleposlanstvo u BiH oštro su reagirali, upozorivši da se radi o jednostranom potezu vlasti u Banjaluci.

„Pozivamo sve lidere da odbiju radnje, kao što je nacrt zakona o kojem se raspravlja, koje podrivaju ustavni poredak i dozvoljavaju cvjetanje korupcije", navode iz američkog veleposlanstva. Iz Europske komisije očekuju da se Narodna skupština suzdrži od bilo kakvih jednostranih poteza, te se upozorava da bi to bilo kršenje Ustava.

„Opasan je to presedan", upozoravaju iz Transparency Internacionala BiH, koji bi, kako kažu, doveo do pravne nesigurnosti. Usvajanje entitetskog zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću još je, smatra TI, jedan u nizu pokušaja rušenja ustavnog poretka i dodatnog zarobljavanja pravosudnih institucija.

„Vlast u Republici Srpskoj prethodnih mjeseci, kreiranjem paralelnih institucija bez osnova, očigledno nastoji uspostaviti kontrolu nad svim institucijama i procesima, a sada se kroz imenovanje podobnih sudaca i tužitelja nastoji dodatno potkopati sustav vladavine prava", navode iz TI-a, podsjećajući da BiH već ima VSTV, koje objedinjuje neovisno i profesionalno pravosuđe.

„Stvaranjem paralelnih institucija i narušavanjem jedinstva u organizaciji i upravljanju pravosuđem narušila bi se pravna sigurnost, i građani bi se ometali u uživanju osnovnih ljudskih prava i sloboda kao što su pravo na osobnu slobodu i sigurnost, pravo na imovinu, pravo na pravično saslušanje u građanskim i kaznenim stvarima“, zaključuju u TI-u.

Zakon protiv RS-a

U Republici Srpskoj odavno više ne postoji „srpsko jedinstvo" koje je trebalo biti odgovor Inzkovom zakonu o zabrani negiranja genocida, donesenom sredinom prošle godine. Sada je oporba potpuno okrenula smjer i odbila podržati zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a. Time će sigurno je, steći simpatije kod međunarodne zajednice, slažu se i analitičari.

„Mi smatramo da ne trebamo biti suučesnici loših poteza, nekvalitetnih i nepripremljenih poteza, kako bi pridobili glas građana. Moramo imati snagu oduprijeti se ovakvim politikama i rješenjima bez realnog plana”, rekao je prvi oporbenjak RS-a Mirko Šarović (SDS), ističući kako od ovog zakona RS neće imati nikakve koristi.

„Ovaj zakon je doprinos nastavku napetosti jer nije rečeno što je za VSTV-om BiH, što će biti kada na scenu stupe oba zakona. Mislim da je to samo ubačeno u eter da se mi time bavimo i produbljuje krizu u Bosni i Hercegovini. Od ovog zakona nikakve koristi neće imati Republika Srpska i mislim da će poslužiti samo za prikrivanje kriminala“, kaže Šarović.

Narodna skupština RS-a povukla je u zaključcima u prosincu suglasnost na sporazum o formiranju Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH iz 2004. Skupština je tada naložila Vladi da donose zakon o roku od šest mjeseci, ali je to umjesto vlade učinila vladajuća većina u parlamentu.

Vlada se povukla, zakon tek naredne godine

„Sada na dnevnom redu imamo zakon koji su uputili narodni zastupnici. Mi, naravno, nismo glasali za te zaključke jer su to sve lažni zaključci“, rekla je Jelena Trivić, zastupnica PDP-a u Narodnoj skupštini. Na to joj je ministar pravosuđa Anton Kasipović odgovorio:

„Narodni zastupnici su, svojim potpisima, a u skladu s Poslovnikom, odlučili uputiti taj zakon u Narodnu skupštinu. Vlada RS-a je na predloženi tekst dala svoje mišljenje." Parlament danas raspravlja o ovoj točki dnevnog reda i nacrt zakona će vjerojatno biti usvojen.

No nitko ne zna kako će zakon u praksi funkcionirati ako dođe do njegove primjene, koja je također sporna. Naime, u zakonu se definira da će njegova primjena početi godinu dana od stupanja na snagu. S obzirom na činjenicu da je zakon u parlamentu u formi nacrta, a ne po hitnom postupku, kako je ranije bilo najavljeno, u najboljem slučaju stupit će na snagu počekom svibnja naredne godine, s obzirom na procedure koje treba proći u Vijeću naroda i Ustavnom sudu. Do tada, tko god bio u njoj, nova vladajuća većina trebala bi biti uveliko formirana.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu