Schengen ostaje zatvoreni klub
21. veljače 2018Bugarska ministrica vanjskih poslova i vicepremijerka Ekatarina Zaharijeva je ta koja je temu „Schengen" ponovno dovela na dnevni red njemačkih i europskih medija. U jednom razgovoru s njemačkim dnevnikom „Die Welt" tražila je ne samo ukidanje graničnih kontrola unutar Europske unije nego i prijem Rumunjske i Bugarske u šengenski prostor.
Istup bugarske šefice diplomacije dodatno dobiva na težini ako se uzme u obzir činjenica da je Bugarska početkom godine preuzela predsjedanje Europskim vijećem. No ova inicijativa nije nova. Rumunjska i Bugarska s redovitim razmacima od 2011., kada je prvobitno bio planiran ulazak, zahtijevaju ulazak u šengenski prostor. No isto tako redovito bivaju odbijane uz ukazivanje na manjkavosti na područjima pravne države i borbe protiv korupcije. One doduše, po mišljenju Europske komisije, ispunjavaju tehničke kriterije, no uvijek iznova pojedine zemlje članice, prije svega Njemačka i Francuska, izražavaju dvojbe. I to s pravom, kako smatraju kritičari.
Kontrole bi trebale ostati
Jedan od najpoznatijih skeptika glede ulaska Rumunjske i Bugarske u šengesnki prostor je bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann. Dugoročno bi ove zemlje doduše trebale postati dio šengenskog prostora, rekao je Herrmann u jednom intervjuu. No to se ni u kojem slučaju na smije dogoditi nauštrb sigurnosti njemačkih građana. Opasnost da bi to mogao biti slučaj je, s obzirom na „cvjetajuću korupciju i organizirani kriminal" velika, smatra bavarski političar. Teško je građanima objasniti da se na granici s Austrijom uvode kontrole, a da nestaju na granicama prema Rumunjskoj i Bugarskoj.
Još uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, njemačka kancelarka Angela Merkel se založila za to da sve članice Europske unije uđu u šengenski prostor. Ona je i pozdravila prijedlog predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da se Rumunjska i Bugarska što prije uključe u šengenski prostor i nazvala ga „razumnim pristupom". No ona se istodobno založila za kontrolu njemačkih granica na neograničeno vrijeme obrazlažući to nedovoljnim osiguranjem na vanjskim granicama Europske unije. „Toliko dugo dok kontrola vanjskih granica ne bude funkcionirala onako kako mi to želimo u potpunosti je ispravno zadržati kontrole na odlučujućim unutarnjim granicama", rekla je Merkel.
Rumunjska: Juncker povlači riječ?
U međuvremenu je i predsjednik Europske komisije malo oprezniji sa svojim zahtjevima za ubrzani prijem. Barem kad je Rumunjska u pitanju. On je doduše Rumunjskoj priznao napretke u reformi pravne države ali je za Komisiju istodobno „neprihvatljiv" najnoviji razvoj događaja pri čemu se misli na trenutni pokušaj socijaldemokratske vlade da ograniči neovisnost pravosuđa što bi oslabilo borbu protiv korupcije. Ako se još jednom ne promisli o ovoj reformi pravosuđa, onda će se i o Schengenu raspravljati pod novim okolnostima, poručio je Juncker.
Šengenskom prostoru trenutno pripada 26 zemalja, među njima sve zemlje EU-a osim Velike Britanije, Irske, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i Cipra. Od zemalja izvana EU-a Schengenu pripadaju Švicarska, Liechtenstein, Norveška i Island. No od izbijanja izbjegličke krize su uvedene kontrole na nekoliko granica unutar Schengena.
S pogledom na trenutnu opasnost od terorizma u Europi, Europska komisija će odobriti daljnje kontrole na unutarnjim granicama. Trenutno se granične kontrole mogu uvesti na duljinu od šest mjeseci nakon čega je potrebno novo odobrenje Europske komisije. To razdoblje bi se trebalo produljiti do tri godine. Zemlje koje trenutno kontroliraju svoje granice, među njima su Njemačka, Austrija i Francuska, kontrolu međutim ne temelje na opasnosti od terorizma nego na nedovoljnoj kontroli vanjskih granica EU-a.