Saudijska Arabija: izvoznik nafte i vehabizma

"Kad je riječ o interesima kraljevske obitelji, čini se da Saudijskoj Arabiji ne ponestaje novca", navodi Guido Steinberg, stručnjak za ovu državu pri Zakladi znanost i politika iz Berlina. "Saudijci svoj interes provode uglavnom uz plaćanje novcem ili obećanja o novčanim isplatama".

Vidljivo je to na primjeru Egipta. Tamo se milijunima dolara pomaže Vojno vijeće koje je preuzelo vlast nakon pada egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. Saudijci su investirali milijarde dolara u egipatsko gospodarstvo. Oni ne žele izgubiti svoj utjecaj u toj državi, iako su nakon Arapskog proljeća političke karte ponovno izmiješane.

Strah od gubitka vlasti

"Saudijska Arabija pokušava stabilizirati autoritarne režime i ima samo jedan cilj: ostanak na vlasti", kaže Steinberg. Kako je legitimitet tih vladara ograničen, oni se stalno plaše da će izgubiti vlast. Saudijski vladari osim toga strahuju od šiitske manjine na istoku te zemlje, kojoj se predbacuje bliskost s vladom u Teheranu. U Saudijskoj Arabiji su suniti većina. Njihova vehabijska interpretacija islama, koja se na Zapadu obično naziva selefizam, praktično predstavlja državnu religiju. U međuvremenu se utjecaj vehabija proširio i izvan granica te zemlje, iako vladajuće strukture, barem službeno, nastoje prigušiti ekstremizam. Taj utjecaj je sada posebno vidljiv u Egiptu i Tunisu.

Izvoz vehabizma

Vehabije ostvaruju svoj utjecaj i izvan arapskih država. Guido Steinberg tvrdi kako Saudijci još od šezdesetih godina prošlog stoljeća ulažu puno novca u širenje svog viđenja islama. Prvenstveno tamo gdje im se ne pruža veliki otpor, a to su Zapadna Afrika, Jugoistočna Azija, ali i Zapad, odnosno Europa.

Saudijski kralj sebe opisuje kao "zaštitnika svetih gradova", odnosno Meke i Medine, kako bi i to iskoristio kao legitiman razlog svoje vladavine. U tu svrhu služi i saudijska interpretacija islama. Neizravno je to, međutim dovelo do porasta utjecaja terorističkih struja koje nastaju isključivo u krugovima selefija.

Sirija između dvije regionalne sile

U Siriji, gdje politikom dominira alavitska manjina, utjecaj Saudijaca je ostao vrlo mali. Jedan od razloga je taj što je Sirija saveznik Irana. Nije čudo što saudijsku podršku sada imaju pobunjenici, a ne režim sirijskog predsjednika Asada. Time je Sirija postala poprište geopolitičkog sukoba Saudijske Arabije i Irana. Religijske napetosti između Rijada, koji sebe vidi kao zaštitnika sunita, i Teherana, koji zastupa šiite, tako igra sve veću ulogu u Siriji.

"U samom Perzijskom zaljevu Teheran i Rijad već godinama predstavljaju suprotstavljene strane", kaže Thomas Demmelhuber, profesor sa Sveučilišta u Hildesheimu. "Cilj Saudijske Arabije je očuvanje njezine hegemonijalne pozicije u regiji." Kao veliki proizvođač nafte, ta zemlja je previše važna da bi Europa i SAD kritizirale njezinu vladu. Sve dok bude tako, a Rijad bude raspolagao milijardama od prodaje nafte, ta vlada će imati dosta prostora za svoje političko djelovanje.