Sarajevska misa i antifašistički prosvjedi

„Bella ciao" i druge partizanske pjesme odjekivale su Sarajevom tijekom antifašističkih protesta, a upriličena je i komemorativna šetnja za žrtve Drugog svjetskog rata, odnosno ustaškog režima. Istovremeno, u sarajevskoj Katedrali Srca Isusova, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodio je Svetu misu za žrtve Bleiburške tragedije i ostale žrtve Drugog svjetskog rata. „Neka se crkva moli za mrtve, ali zašto ista misa za ustaše, četnike, Handžar diviziju i njihove žrtve? Zar nisu pomislili da bi to nekoga moglo uvrijediti? Ako je molitva za sve žrtve Drugog svjetskog rata, zar onda Jasenovac nije najprikladnije mjesto? A ovdje smo i da bi odali počast svim žrtvama fašizma", kaže jedan od sudionika   protesta.

Uvodeći u misu, kardinal Vinko Puljić je, između ostalog, kazao da sve žrtve, pa i bleiburške, imaju pravo na poštovanje i da se pomirenje može graditi samo na istini „koliko god ona gorka bila". „Nažalost, tamo gdje je zavladala mržnja, izgubio se taj osjećaj poštovanja", naglasio je Puljić. Pojasnio je da sjećanje na žrtve nije „huškačka mašinerija", nego čuvanje vlastitog dostojanstva, te izrazio zahvalnost „istinskim istraživačima" događaja iz prošlosti. „Ne može se sotonizirati jedno znakovlje pod kojim su se činili zločini, a drugo znakovlje pod kojim su ovi zločini učinjeni veličati i nametati javnosti kao simbole", rekao je kardinal.

Milan Trivić: „Mijenja li EU odnos prema fašizmu?"

Sarajevski dogradonačelnik Milan Trivić ponosan je što u subotu (16.5.) nije zabilježen niti jedan incident, iako se u glavnom gradu BiH okupilo više tisuća ljudi. „Sarajevo je pokazalo visoku civilizacijsku razinu. Nije se prosvjedovalo protiv mise, ali je odana počast žrtvama fašizma, žrtvama koje su ubili zločinci za čije se duše molilo na misi u Sarajevskoj katedrali", kaže Trivić za Deutsche Welle.

Razočaran što je Hrvatska, koja predsjeda Vijećem Europske unije (EU), pokrovitelj i organizator sarajevske mise za Bleiburške žrtve, Trivić prenosi i zabrinutost Sarajlija zbog „indiferentnog" odnosa EU. „Građani Sarajeva danas se pitaju mijenja li to EU svoj odnos prema fašizmu", kaže Trivić.

Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Franjo Topić, koji je ranije izjavio kako „neće Crkva misom obnoviti NDH" (Nezavisnu Državu Hrvatsku), smatra kako je najvažnije da se misa završila u miru i dostojanstveno. On vjeruje da se oko cijelog slučaja „nepotrebno digla prašina" i da za usijanu atmosferu u Sarajevu uoči mise nije bilo nikakvog ozbiljnog povoda. „Misu je predvodio kardinal Puljić koji se toliko puta do sada potvrdio kao čovjek mira, dijaloga i suživota. Misa nije miting na kojem se procjenjuje što je neko učinio i za što je odgovoran. Konačnu prosudbu o tome treba ostaviti dragom Bogu", kaže Topić za Deutsche Welle.

Kritike kardinalovih poruka

Službeni Zagreb nije se oglašavao nakon mise, iako je iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova ranije upućena podrška kardinalu Puljiću. Hrvatski mediji izvještavali su o misi te prenosili kardinalove poruke. Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić izrazila je na Twitteru poštovanje Sarajevu „gradu koji je još jednom pokazao svoju veličinu oduprijevši se povijesnom revizionizmu i suvremenom veličanju fašizma u svim njegovim izdanjima".

Hrvatski novinar Drago Pilsel, o čijem je preobražaju „od ustaše do antifašiste" su mediji već uvelike pisali, preko Twittera je kritizirao poruke kardinala Vinka Puljića. „Vrlo loša propovijed kardinala Puljića u Sarajevu: obranaška, manipulativna. Deset puta je osudio partizane, niti jednom ustaše. Deset puta je rekao 'mržnja', niti jednom 'ljubav'. Antifašiste je nazvao mitomanima. Podržao je revizioniste Jasenovca. Nije pokazao katarzu", napisao je Pilsel.

Ivo Goldstein: „U klinču smo različitih memorija"

Misu za Bleiburške žrtve osudile su i židovske zajednice u BiH i regiji, Svjetski židovski kongres i Centar Simon Wiesenthal koji je pozivao i na zabranu ove manifestacije. Hrvatski povjesničar Ivo Goldstein ne osporava misu u spomen na duše umrlih, ali upozorava na opasnosti od politizacije ovog slučaja.

U kratkom osvrtu na zbivanja u Bleiburgu i Sloveniji prije 75 godina, Goldstein kaže da je riječ o događajima koji se   mogu i trebaju „slojevito tumačiti". „To nije bilo samo izvršenje pravde, nego je tu bilo i osvete i osvetničkog djela", kaže Goldstein za Deutsche Welle.

On napominje da se ni jugoslavenski režim ni države nastale raspadom bivše Jugoslavije nisu u stanju suočiti sa svojom prošlošću. „Gotovo u pravilu sve funkcionira po načelu 'svi su krivi samo ja pravedan', dakle stvara se jedna viktimološka slika povijesti u kojoj je 'moj narod' i 'moja vjera' isključivo žrtva, a oni drugi su isključivo krivci. Mi smo i danas u tom sukobu različitih memorija bez puno nade da ćemo iz njega uskoro izaći", kaže Goldstein.

Politika opterećena prošlošću

Iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću su, povodom mise Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu za žrtve Bleiburga, optužili hrvatske vlasti da u BiH izvoze politiku koja nema snage raskrstiti s ustaškim pozdravom „Za dom spremni". „Zabrinuti smo za mukom uspostavljeni mir na ovim prostorima. Žalimo što se iz naše zemlje na službenoj razini ne šalju poruke izgradnje povjerenja, nego se, nakon stišanog obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe, iz Hrvatske, kao članice EU-a, u Bosnu izvozi nemir politike koja nema snage raskrstiti s ustaškim pozdravom", poručuju iz Documente.

Sarajevska misa za Bleiburške žrtve i antifašistički prosvjedi nisu izazvali toliko medijske pažnje u Srbiji, niti su se dužnosnici ove države oglašavali u vezi s ovim događajima. O misi i protestima izvještavala je Radio-televizija Srbije koja na svojoj internetskoj stranici donijela komentare „za" i „protiv" mise, te apostrofira raniju izjavu Mitropolije Dabrobosanske, odnosno mitropolita Hrizostoma, koji je poručio da se misom za Bleiburg u Sarajevu „zatvaraju vrata suradnje i svih odnosa ove mitropolije s Nadbiskupijom vrhbosanskom".

Dušan Janjić; „Neonacizam i neofašizam pod maskom etnonacionalizma"

Direktor beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić kaže da „i Srbija ima one koji se raduju sarajevskoj misi, jer bi po sličnom principu i sami htjeli oživjeti Nedića, četnike i ostale". „Ovdje postoji šutljiva većina koja, kao i 90-tih, ne zna što se to tamo daleko događa i koja ima potpunu konfuziju oko toga što je Bleiburg. Ista konfuzija je prisutna i u Hrvatskoj. To više nije ni euroskepticizam ni konzervativni populizam. To je neonacizam i neofašizam pod maskom etnonacionalizma. Premještanjem bleiburške komemoracije u Sarajevo, vrijeđaju se žrtve Drugog svjetskog rata u tom gradu, ali se zloupotrebljava i vrijeđa i Sarajevo kojeg su srpski 'borci' četiri godine bombardirali u posljednjem ratu", kaže Janjić za Deutsche Welle.

On napominje da „BiH nije Austrija" i da ne može zabraniti ni skupove s fašističkim obilježjima na kojima se otvoreno veličaju i osuđeni ratni zločinci, jer ova država nema zakone o zabrani negiranja holokausta, genocida i drugih ratnih zločina. BiH je „razvaljena" država, čemu je, kako ističe, doprinijela i srpska nacionalistička politika. „Bojim se da će ovakvi događaji samo produbiti ono što je najopasnije za BiH i regiju – podjele i sukobe po etničkim linijama", upozorava Dušan Janjić.