Sarajevo - prljava točka Europe
27. siječnja 2013
Štoviše, britanski list "Guardian" navodi kako je Sarajevo bio najzagađeniji grad Starog kontinenta i prošle, 2012. godine. Ipak, sarajevski Zavod za javno zdravstvo tvrdi kako to ne može biti tako jer je “godišnji prosjek za 2012. godinu, po rezultatima mjernih stanica Zavoda, bio između 84 i 87 µg čestica prašine po kubičnom metru zraka. Recimo, Atena je u istom razdoblju imala prosječno zagađenje sitnim česticama od 98 µg/m3”, objašnjava Sanela Salihagić, rukovodilac Odjela sanitarne kemije u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Martin Tais, stručnjak za kvalitetu zraka i klimatske promjene također se slaže kako prošle godine Sarajevo prošle godine možda nije osvojilo neslavnu titulu najzagađenijeg grada Starog kontinenta, ali to ne umanjuje problem kojeg ima taj grad i koji ostaje, kako Tais kaže; "crna točka na europskoj mapi najzagađenijih gradova”. U zimskom razdoblju, tokom temperaturnih inverzija, koncentracija tih čestica u zraku nerijetko dostiže alarmantne vrijednosti i tada je zdravlje stanovništva najviše ugroženo.
Posebno su ugrožene, ističe Sanela Salihagić, najosjetljivije kategorije građana kao što su trudnice, djeca, stariji, te kronični srčani i plućni bolesnici. “U vrijeme većih zagađenja mi upozoravamo građane na mjere opreznosti. Znači, trebaju svesti fizičku aktivnost na minimum zbog smanjenja opterećenja srca, da dišu kroz nos kako bi smanjili mogući prodor tih čestica u pluća, da što kraće borave na otvorenom u gradskoj sredini, da što češće odlaze na planine gdje je zrak čist i da u slučaju bilo kakvih alergija i iritacija zatraže liječničku pomoć”, objašnjava Salihagić.
"Ljudi u pećima pale sve i svašta"
No problem time neće nestati: stanovništvo grada Sarajeva je sve siromašnije pa, kako nema novaca za kvalitetno gorivo, u svojim pećima spaljuju sve i svašta. Tais objašnjava:
“Ukupno uzevši, od Sarajeva su sigurno zagađeniji Zenica, Kakanj i Tuzla, ali po tim sitnim i vrlo opasnim česticama mi smo najzagađeniji. Događalo se da smo imali čak 800 µg/m3 satnu vrijednost koncentracije čestica u zraku. To su ogromne vrijednosti i to je stvarno veliko. Najveći krivci su individualna ložišta u kojima se spaljuju ugljen, drva, pa čak i gume. Problem su i zastarjeli automobili čija starost se u prosjeku kreće 15-18 godina i koji nerijetko sagorijevaju i lož ulje."
Mi smo zimi kao u loncu u kome se tokom temperaturnih inverzija zadržavaju koncentracije čestica PM10, kaže Martin Tais, stručnjak za ekologiju. To se događa jer je Sarajevo u kotlini i što se u njemu zadržava zagađenje. “Kada su (meteorološke) situacije stabilne, mi imamo lokalne vjetrove. Recimo, u toku noći vije vjetar od Baščaršije ka Ilidži. Međutim od visokih zgrada on ne može otići dalje od Čengić vile i ne može očistiti gradsku zonu od tih koncentracija. U toku dana je obrnuto i tada vjetar puše u obrnutom smjeru. Zbog toga sva zagađenja ostaju u gradu.”
Zabranjeno za "prljave" automobile
Njemačka se 80-ih godina suočavala sa problemom zagađenja zraka. Količina opasne prašine u zraku, kaže dr. Marcel Langner, voditelj Odsjeka za čistoću zraka pri njemačkom Saveznom uredu za ekologiju u Berlinu, smanjeno je u redukcijom emisije štetnih plinova iz termoelektrana i prebacivanjem grijanja na zemni plin i lož-ulje.
“Mi imamo na temelju europskog zakonodavstva propisane vrijednosti prašine u zraku. Prosjek graničnih vrijednosti na razini cijele godine je 40 mikrograma po kubičnom metru. I to je daleko ispod zagađenja zabilježenog u Sarajevu.
Kada su u pitanju automobili, Europska unija je obavezala gradove koji su se suočavali sa većim koncentracijama lebdećih čestica u zraku da smanje zagađenje. To je urađeno tako što su u gradovima formirane ekološke zone gdje se ne dopušta vožnja automobila koji zagađuju okoliš.
Ipak, Martin Tais smatra kako se kako se složen problem zagađenja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine ne može spriječiti tek zaustavljanjem prometa u središtu grada: “Ne može se zaustavljanjem prometa, recimo na Marin dvoru, spriječiti zagađenje, jer smo mi u kotlini. Jedino rješenje je da se smanji emisija zagađenja. Tu svaki građanin može pomoći već ako poveze susjeda na posao. Pored toga, treba pooštriti mjere tehničke ispravnosti vozila. To bi trebalo rigorozno kažnjavati, a ni inspekcije ne rade svoj posao kako bi trebalo.”