Samit EU-a: puno problema, ali bez odluka

EU zatvara oči pred nizom problema koji zapravo zahtijevaju odluke: od promjene postupka za izdavanje azila preko europskog ministra financija do nekih temeljnih reformi u arhitekturi EU-a. O tome će, doduše, biti govora na samitu šefova država i vlada, ali o njima neće biti odlučeno. Njemačkoj kancelarki Angeli Merkel su ruke u ovom trenutku vezane. Nakon parlamentarnih izbora prije četiri tjedna još uvijek nije formirana nova vladajuća koalicija. Zato za Merkel trenutačno nije moguće utvrđivanje reformskih planova koje požuruje francuski predsjednik Emanuel Macron. "Njemačka je trenutno nesposobna za donošenje odluka", izjavio je predsjednik njemačkih liberala (FDP) Christian Lindner za "Frankfurter Allgemeine Zeitung". Jer, na vlasti je tehnička vlada. "Ne smiju biti donesene odluke bez nove političke legitimnosti", zahtijeva Lindner čiji liberali bi skupa sa strankama Zeleni i CDU/CSU mogli formirati tzv. Jamajka koaliciju.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron vrši pritisak prije svega kada je riječ o imenovanju jednog europskog ministra financija koji bi vlastitim proračunom trebao poticati investicije i gospodarstvo u EU-u. FDP na to gleda kritički. Njemačka kancelarka također.

Desničarska Austrija protiv migrantske politike?

Sličan problem ima i Austrija. Tamo će pobjednik izbora, konzervativac Sebastian Kurz, postati premijer - pitanje je samo kada. Naime koalicijski pregovori nove Narodne stranke sa socijaldemokratima ili desničarskim populistima bi mogli trajati mjesecima. Istočnoeuropske države, koje su i inače skeptične prema Bruxellesu, nadaju se novoj desnoj vladi u Beču. Jer s njom bi bilo jednostavnije staviti kao prioritet sprečavanje migracije i osiguravanje vanjskih granica EU-a. Raspodjelu izbjeglica i tražitelja azila, onako kako to predlaže Europska komisija, bilo bi onda teže provesti.

Popis otvorenih pitanja u Europskoj uniji je dug. Evo nekih za ovaj sastanak na vrhu:

Brexit

27 zemalja članica će britanskoj premijerki još jednom jasno pokazati da bez napretka na području financija, prava građana i pitanja sjevernoirske granice neće biti pregovora o budućoj trgovini i političkim odnosima. Pokušaj Therese May da u posljednjoj minuti na jednoj večeri da pridobije predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera je propao. Britanci zahtijevaju da Europska unija promijeni svoju pregovaračku strategiju. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je u svojoj pozivnici za samit napisao da je Brexit "stvorio jednu novu energiju u EU". Prema njegovim riječima, tu energiju treba usmjeriti u pravcu koji "nas ne dijeli, već ujedinjuje". Na 13 sastanaka na vrhu u narednim mjesecima Tusk želi stvoriti reformske planove, sve dok tinja vatra Brexita.

Migracija

Nema napretka kada je riječ o promjenama u postupku davanja azila prema tzv. Dablinskim pravilima. Prije svega se istočnoeuropske zemlje protive raspodjeli izbjeglica prema utvrđenom ključu. Sve države članice EU-a su jedinstvene u tome da bi migracija s Bliskog istoka i Afrike po mogućnosti trebala biti u potpunosti zaustavljena. Zatvaranje rute iz Libije preko Sredozemlja je proklamirani cilj svih zemalja članica. Italija i Grčka traže da im bude smanjen i broj tražitelja azila koji se već nalaze u ovim zemljama. Zbog toga što određenim zemljama članicama, među njima i u Njemačkoj, nije dovoljna kontrola na vanjskim granicama, one su uvele ponovo kontrole na svojim granicama. No kontrola prema pravilima Šengenskog sporazuma smije biti ponovo uvedena za građane EU-a samo u obrazloženim iznimnim slučajevima. Europska komisija zbog toga želi od iznimke napraviti pravilo i dozvoliti kontrolu duže nego do sada. Zemlje članice bi se morale prilagoditi pravilima Šengenskog sporazuma. Konkretni zaključci o postupku izdavanja azila bi možda mogli biti usvojeni u lipnju 2018. godine. 

Reforme

Francuski predsjednik Macron i Europska komisija vrše pritisak. Oni žele jače povezati financijsku i gospodarsku politiku u 17 država monetarne unije. Njemačka i druge sjevernoeuropske zemlje na to gledaju prije skeptično. Također je sporan pokušaj da se etablira tzv. „EU različitih brzina". Oni koji to žele trebaju više surađivati, drugi bi pak zaostali za njima. Zanimljivo je da to žele spriječiti upravo vlade koje kritiziraju skrbničko ponašanje Bruxellesa. Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka žele biti prisutne kada je riječ o važnim projektima, ali ih istodobno koče. Konkretni zaključci se očekuju u lipnju naredne godine.

Digitalna revolucija

Sve članice su jedinstvene po pitanju nužnosti razvoja gospodarstva baziranog na digitalnosti i Internetu. Potrebno je osigurati više novca za istraživanje, za brzi Internet i nove poslovne ideje, odlučeno je upravo na izvanrednom samitu EU-a u Tallinnu posvećenom digitalnim pitanjima. No već kada je riječ o pitanjima kao što su tržišne transakcije i usluge, kojima se posreduje na Internetu, a koje je potrebno regulirati, ponovo biva uzdrman jedinstveni stav zemalja članica. Irska i Luksemburg, u kojima zbog povoljnih poreza svoje sjedište imaju brojni internetski koncerni poput Googlea ili Facebooka, protive se tzv. "digitalnom oporezivanju". Brojne druge članice EU-a bi pak željele da poduzeća ubuduće plaćaju porez tamo gdje zarađuju novac, dakle tamo gdje su im klijenti. Sjedište poduzeća ne bi trebalo više igrati ulogu kada je riječ o visini poreza. Donošenje zaključaka o ovim pitanjima je također odgođeno za prosinac.

Pravna država

Europska komisija je pokrenula postupak protiv Poljske, kao i druge postupke zbog povrede Europskih ugovora, jer nisu provedeni zaključci o raspodjeli izbjeglica. No Mađarska i Poljska žele ignorirati čak i presudu Europskog suda koja obvezuje na raspodjelu. To, prema procjenama europskog povjerenika Fransa Timmermansa, iz temelja potresa kompletnu "vladavinu prava" na kojoj je EU izgrađen. Na prijedlog Europske komisije, protiv Poljske bi zemlje članice mogle pokrenuti postupak kakav do sada nije zabilježen. Poljska nacionalna konzervativna vlada preustrojem pravosuđa ugrožava funkcioniranje pravne države, vjeruje Europska komisija. EU u ekstremnim slučajevima ima pravo oduzeti Poljskoj pravo glasa i praktično ju suspendirati iz članstva u EU-u. No sporno je hoće li među šefovima država i vlada biti postignuta većina za pokretanje ovog postupka.

Sporazum s Iranom

Zemlje članice EU-a su jedinstvene kada je riječ o njihovom odnosu prema SAD-u. Sporazum o nuklearnom naoružanju s Iranom treba i dalje biti poštovan. Prigovori američkog predsjednika Trumpa se odbacuju. U sukobu sa Sjevernom Korejom šefovi država i vlada članica EU-a će pozvati obje strane na umjerenost i postizanje mirnog rješenja.

Premještanje agencija iz Londona

Obje agencije EU-a čije je sjedište još uvijek u Londonu trebaju biti prebačene na kontinent još prije Brexita. Frankfurt se kandidirao za Agenciju za nadzor banaka, a Bonn želi sjedište Agencije za lijekove. Ipak postoje i brojni drugi gradovi koji se također kandidiraju. Skoro 20 država članica se trudi dobit jednu od dvije agencije koje sa sobom donose brojna radna mjesta i odgovarajući budžet. Slijedi komplicirani postupak. No odlučeno će biti tek sredinom studenoga, a ne na ovom sastanku na vrhu.