SAD ne zaboravlja ponižavanje u Teheranu

Nakon snažnog pritiska američke politike i javnosti, vlada američkog predsjednika Obame je odbila izdati vizu novom veleposlaniku Irana pri Ujedinjenim narodima Hamidu Aboutalebiju. Ova odluka Bijele kuće zaobilazi uobičajeni diplomatski protokol i obveze koje je SAD preuzeo kao domaćin Svjetske organizacije, a otvara i pitanje kako to Washington jednostranom odlukom može utjecati na izbor veleposlanika neke zemlje u Ujedinjenim narodima.

Aboutalebi je bio pripadnik studentske organizacije koja je tada podržavala islamsku revoluciju ajatolaha Homeinija u Iranu i koja je "spontano" provalila u američko veleposlanstvo 1979. Ta skupina je držala 52 američka taoca punih 444 dana, a Washington je tada pokrenuo i vojnu operaciju oslobađanja koja je završila neslavno. Taoci su oslobođeni tek nakon što je Washington pristao na brojne ustupke novoj vlasti u Iranu.

"Obzirom na njegovu ulogu u 1979. koja je bila jasno usmjerena protiv američkog naroda, neprihvatljivo je za Sjedinjene Američke Države da mu izdaju vizu za dozvolu ulaska u zemlju", izjavila je glasnogovornica američkog ministarstva vanjskih poslova Jen Psaki.

"Samo prevoditelj"?

Zapravo, Aboutalebi ne niječe kako je bio pripadnik te studentske organizacije i kako je bio u američkom veleposlanstvu, ali tvrdi kako je on bio tek prevoditelj i kako je pomagao u pregovorima. Ellie Geranmayeh, stručnjakinja za Iran pri Vijeću Europe, također smatra kako izbor Aboutalebija "možda nije bio previše mudar", ali ona ne smatra kako je on namjerno izabran za veleposlanika pri UN-u kako bi provocirao Washington: "Teheran ga je prije toga slao u Europsku uniju, a bio je i veleposlanik u drugim zemljama. Njegova prošlost nikad nije bila takva tema kao što se sad ističe u odnosima s SAD-om", smatra Ellie Geranmayeh.

Štoviše, ona misli kako "Iranu nikad nije bilo stalo da provocira, jer da su doista to htjeli, onda bi kao veleposlanika možda poslali neku osobu s mnogo težom prošlošću nego što je to Aboutalebijeva", smatra ova stručnjakinja.

Domaći pritisak na Obamu

Ova odluka Bijele kuće je uslijedila nakon što je Kongres usvojio zakon - i to jednoglasnom odlukom, po kojem se uskraćuje ulazak u Sjedinjene Američke Države svim osobama koje su djelovale u špijunaži, terorizmu ili na drugi način ugrožavala sigurnost SAD-a. To je bilo direktno upereno baš protiv Aboutalebija kako bi ga se spriječilo da preuzme veleposlaničko mjesto u UN-u.

"Mi, kao zemlja možemo poslati jasnu poruku državama kao što je Iran kako SAD neće trpjeti takav oblik provokativnog i neprijateljskog ponašanja", izjavio je senator Ted Cruz koji je i predložio zakon koji je usvojen. Za sada predsjednik Obama se još nije izjasnio, hoće li ili neće i potpisati taj zakon čime bi on i stupio na snagu. Ali glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney je izjavio kako se predsjednik "slaže s namjerama zakona koji je prihvaćen u Kongresu".

Gary Sick je dobar poznavatelj Irana i podsjeća kako je i u Teheranu i u Washingtonu unutrašnja politika često mnogo važnija od međunarodne. U SAD-u nikad nije zaboravljeno to osvajanje veleposlanstva u Teheranu pa je tako i to postao čimbenik u američkoj politici.

Igra za domaću publiku

"U SAD-u je to postao politički nogomet i mislim da ova vlada, u ovim okolnostima, jednostavno ne želi uložiti mnogo svog političkoga kapitala na pitanje imenovanja jednog veleposlanika", smatra Sick. On svakako ima iskustva s tadašnjom krizom i otmicom američkih diplomata jer je tada bio i pravni savjetnik Bijele kuće.

Europska stručnjakinja za Iran, Ellie Geranmayeh podsjeća kako Aboutalebi zapravo pripada u umjerene krugove iranskih političara. Ali i misli kako će se na ovaj način pokazati, koga točno Washington smatra krivcem za osvajanje veleposlanstva. "Bio Aboutalebi samo prevoditelj ili ne, SAD se treba pozabaviti jednim drugim pitanjem, koga se smatra odgovornim za tu krizu. Možemo se nadati da će ovaj incident dovesti i do odgovora na to pitanje."

SAD ima obveze kao domaćin

Teheran je odbio poslati neku drugu osobu kao veleposlanika u Ujedinjene narode, nego se požalio Odboru za odnose sa zemljom domaćinom UN-a. Kao zemlja u kojoj je izgrađeno sjedište Ujedinjenih naroda SAD se obavezao poštivati njegov nadnacionalni karakter i Teheran smatra kako ovo "stvara opasan presedan i negativno utječe na djelovanje Svjetske organizacije i na djelatnost njezinih država članica", piše u toj žalbi.

Štoviše, prema navodima iranskog ministarstva vanjskih poslova, Aboutalebi je već jednom dobio vizu za SAD kad je u devedesetima posjetio sjedište UN-a. S druge strane, i Sick smatra kako bi Aboutalebiju, čak i da sad ipak dobije vizu, njegova djelatnost u UN-u postala nemoguća misija. On misli kako će zato Teheran ovu odbijenicu primiti na znanje, ali i kako neće podizati previše prašine oko toga.

Čitav ovaj spor zapravo dolazi u veoma osjetljivom trenutku pregovora stalnih članica Vijeća sigurnosti i Njemačke s Iranom o njegovim nuklearnim ambicijama. Prošlog studenog je postignut privremeni sporazum kojim se ublažavaju sankcije protiv Irana ako on bude zamrznuo svoju aktivnost u obogaćivanju urana.

Nuklearni program je - važniji!

Bivši veleposlanik Velike Britanije u Iranu, sir Richard Dalton, misli kako je taj spor oko atomskog programa i sankcija i za SAD i za Iran važniji od pitanja, tko će biti veleposlanik Irana u UN-u. "Oni su načelno sukobljeni u važnijim problemima, kao što je na primjer Sirija, i neće htjeti zaustaviti čak još intenzivniji dijalog na bilateralnoj i multilateralnoj razini o iranskom nuklearnom programu", piše sir Dalton u odgovoru na upit DW-a. "Ova rasprava o Aboutalebiju je nesretna jer oživljava negativne stereotipe na obje strane, više nego što ugrožava izglede na postizanje sporazuma."