SAD: blago zatopljenje odnosa s Venezuelom?

Ukazuju li blagi tonovi Washingtona prema Venezueli i Kubi da SAD preispituje svoju politiku u Latinskoj Americi? Američka vlada najavila je ublažavanje dijela sankcija protiv Venezuele. Naftna kompanija Chevron dobila je dopuštenje za razgovore s venezuelanskom naftnom kompanijom PDVSA. Ovi "razgovori", kako navode američki izvori, izričito i do daljnjeg isključuju dozvolu za izvoz i eksploataciju venezuelanske nafte. Ublažavanje sankcija je povezano s nastavkom dijaloga između opozicije, okupljene oko Juana Guaidóa, i aktualne vlasti na čelu sa šefom države Nicolásom Madurom.

Pozitivan potez?

Chevron je posljednja velika američka naftna kompanija koja djeluje u Venezueli, gdje je prisutna od 1920-ih. 2019. dnevna proizvodnja iznosila je oko 200.000 barela nafte. Zbog sankcija, koje je uvela Trumpova administracija, ova brojka je pala na nulu. Koliko će vremena trebati da se u dogledno vrijeme ponovno pokrene proizvodnja nafte, neizvjesno je zbog dotrajalosti proizvodnih pogona u Venezueli. Trenutno su analitičari više zabrinuti za političke implikacije sporog ukidanja sankcija.

"Ovaj korak Sjedinjenih Država vrlo je pozitivan za sve aktere i mogao bi konačno otvoriti proces demokratske tranzicije u Venezueli", izjavila je za DW Ana Soliz de Stange, politologinja na Sveučilištu Bundeswehra koje nosi ime Helmuta Schmidta. Za SAD bi približavanje donijelo nekoliko prednosti:ova zemlja bi mogla ponovo uvoziti venezuelansku naftu, suprotstaviti se ruskom utjecaju u Latinskoj Americi i istodobno promicati demokratsku tranziciju u Venezueli, smatra Ana Soliz de Stange.

Protivljenje u Sjedinjenim Državama

Međutim, odluka Bidenove vlade da barem malo odškrine vrata i ublaži sankcije Madurovom režimu u Venezueli, već je naišla na velike kritike u Sjedinjenim Državama.

Republikanski senator Marco Rubio i demokrat Bob Menendez, predsjednik Odbora za vanjske poslove u Senatu, odmah su izdali odvojene izjave, oštro kritizirajući Bidenovu administraciju: Rubio je optužio Bidena za "jačanje nelegitimnih, korumpiranih režima na našoj hemisferi koji potkopavaju nacionalnu sigurnost", dok je Menendez govorio o propaloj strategiji "davanja Maduru pregršt nezasluženih poklona samo da bi njegov režim obećao da će sjesti za pregovarački stol".

Politički pritisak kojem je Biden izložen u SAD-u ne treba podcjenjivati, smatra Günter Maihold, stručnjak za Latinsku Ameriku iz njemačke Zaklade za politiku i znanost (SWP): "Obje strane ulaze u ovu priču s minimalnim rizikom. Drugim riječima, svatko zna s kim ima posla, zna da se u Venezueli vrlo brzo mogu dogoditi nepredvidljive promjene i da bi politički pritisak na domaćem planu u SAD-u vrlo brzo mogao rezultirati odustajanjem od inicijativa usmjerenih ka ublažavanju sankcija", rekao je Maihold u intervjuu za DW.

Ipak, radi se o opreznom pokušaju ponovnog pokretanja razgovora s mrtve točke između oporbe i vlade u Venezueli, dok se u isto vrijeme signalizira interes SAD-a za rezerve nafte, koje Washington ne želi ustupiti Kini i Rusiji iz geostrateških razloga.

Disonance na američkom samitu?

Gotovo istovremeno s najavljenim popuštanjem sankcija protiv Venezuele, američka vlada je prošlog ponedjeljka odlučila ublažiti postojeće sankcije protiv Kube. Riječ je prvenstveno o olakšavanju putovanja Kubancima.

Ublažavanje sankcija Kubi i Venezueli događa se uoči America Summita, koji će se prvi put održati u SAD-u od 6. do 10. lipnja. Riječ je o neredovitom sastanku svih šefova država i vlada američkog kontinenta. Ovoga puta, međutim, nekoliko predsjednika latinoameričkih zemalja, uključujući predsjednika Meksika Andresa Manuela Lópeza Obradora, uvjetovalo je svoje prisustvo pozivom Nikaragve, Venezuele i Kube na ovaj samit.

"SAD je pod pritiskom da osigura da njihov samit u Los Angelesu ne propadne u potpunosti", kaže Günter Maihold. Zato "pokušava stvoriti pozitivno raspoloženje. U mnogim se medijima moglo pročitati da je samit loše pripremljen", pa Washington sada pokušava "popraviti štetu", rekao je Maihold.

"Nije mjesto za rivalstvo velikih sila"

Opća politička klima s ratom u Ukrajini također potiče kritike nadmoći SAD-a u regiji. "Ako ispravno protumačim stav koji prevladava u Latinskoj Americi, onda većina vlada kaže prvo da ovo nije njihov rat, a drugo da ne žele biti uvučene u tabore", kaže Maihold. Većina zemalja u regiji radije bi se slobodno kretala između velikih sila i time stekla određene prednosti. "Nikakvo flertovanje Sjedinjenih Država s tim zemljama neće promijeniti taj stav. Bez obzira na to jesu li zemlje orijentirane lijevo ili desno, jedini je konsenzus da ne žele postati mjesto poprišta i rivaliteta velikih sila", uvjeren je Maihold.

Pa ipak, Ana Soliz de Stange gaji oprezni optimizam po pitanju Venezuele. Ona smatra kako američka vlada pokazuje da može djelovati pragmatično. "Gospodarske sankcije nisu postigle svoj cilj rušenja Madurove vlade. Naprotiv, djelovale su kontraproduktivno i otjerale Venezuelu u naručje Kine i Rusije", primjećuje ova bolivijska politologinja. Po njenom mišljenju, približavanje uvjetovano ispunjavanjem zahtjeva, otvara šansu za demokratsku tranziciju u Venezueli. Trenutak je povoljan: do održavanja predsjedničkih izbora u Venezueli 2024. još ima vremena za pregovore s Madurom.