Sabor ne priznaje presudu, predsjednica gasi vatru

Predsjednik Sabora, HDZ-ov Gordan Jandroković, još je jednom, pozivajući se na cijeli Sabor, ponovio kako presude šestorici Hrvata iz BiH ne uvažavaju povijesne istine, činjenice i dokaze te da su, zbog toga, neprihvatljive. U zajedničkoj izjavi koju je napisalo Predsjedništvo parlamenta ustvrdio je da je Hrvatska pomogla priznavanje neovisnosti BiH, njenoj teritorijalnoj cjelovitosti i obrani njenog opstanka, ali i kroz pružanje humanitarne pomoći.

Još jedna deklaracija

"Klubovi zastupnika složili su se i da će nakon pisane žalbene presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, Hrvatski sabor zauzeti stajalište u zajedničkoj deklaraciji", rekao je Jandroković. Uz to je pozvao vladu da pravno i politički ospori navode iz pravomoćne presude za koju pravnici tvrde da je gotova stvar. Sabor će, nakon objave cjelovite presude, održati i raspravu.

Sve žrtve, kazao je Jandroković, moraju zauvijek ostati u kolektivnoj svijesti pa dodaje: "Jučerašnja smrt generala Praljka neka ostane zadnji čin tragičnih ratnih zbivanja." Održana je i minuta šutnje za Praljka, no u sabornici je u tom trenutku bio samo jedan zastupnik SDP-a. HNS-ovi disidenti okupljeni u stranci Glas, također su odbili minutu šutnje.

Emocije izvan kontrole

Da ne mogu odati počast osuđenom ratnom zločincu, objasnio je novinarima SDP-ov Arsen Bauk uz navod kako se njegova stranka ipak ne slaže s tezom iz presude o udruženom zločinačkom pothvatu. Saborska izjava, objašnjava, nije usuglašena sa svim klubovima, pogotovo ne u dijelu koji bi se mogao shvatiti kao odbijanje haške presude za koju je napisano da je – neprihvatljiva. Bauk podsjeća da je Hrvatska donijela ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom kojega je, uostalom, i utemeljila. „Teško je imati poziciju da su nam nekad presude prihvatljive i da su super, a nekad nisu", tvrdi Bauk.

O nekontroliranim emocijama u javnom prostoru svjedoči i pisana prijetnja smrću koju je, zbog nesudjelovanja u minuti šutnje primio zastupnik Glasa Goran Beus Richembergh. Da saborska izjava nije usuglašena sa svim zastupnicima i klubovima, potvrdio je i ovaj zastupnik za čiju je obitelj neimenovani nasilnik namijenio „sedam metaka“.

Predsjednica stala na loptu

Pred novinare je stala i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović čiji su desetminutni govor i najžešći kritičari ocijenili odmjerenim i državničkim. Uz emotivne tvrdnje kako je samoubojstvo Slobodana Praljka „duboko u srce pogodilo hrvatski narod“, a što i jest odraz raspoloženja javnosti, predsjednica je još jednom ponovila da jučer nije presuđeno Hrvatskoj, niti Hrvatima u BiH. "Mi Hrvati moramo imati snage priznati da su neki naši sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini počinili zločine i oni za njih trebaju odgovarati. Nepravedno je što na isti način nisu kažnjeni bošnjački i srpski zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović. No izrazila je i uvjerenje u Praljkovu nevinost.

„Hrvatsku je napala Miloševićeva velika Srbija i takozvana JNA. Hrvatska nije napala nikoga. Svi u BiH, a posebno Hrvati i Bošnjaci u Federaciji moraju se izdići iznad toga, za oba naroda. Pozivam sve da se presuda ne bi zloupotrebljavala, nego da ona bude kraj jednog i početak drugog razdoblja“, izjavila je Grabar-Kitarović najavivši da će u najskorije vrijeme posjetiti BiH kako bi spriječila da presuda pogorša odnose Zagreba i Sarajeva.

Hrvate iz BiH predsjednica je pozvala na mir i dostojanstvo. „Ne bojte, uz vas smo. Sad nam je više nego ikad potrebno zajedništvo. Hrvatski narod se uvijek znao nositi s teškim izazovima, a sigurna sam i sad ćemo.“

Packa političkim protivnicima

Ipak u svojem je obraćanju predsjednica podržala, a možda i potpirila, negativno raspoloženje prema bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću i bivšoj šefici diplomacije Vesne Pusić, ionako omraženima u desnoj polovici naroda. Prvi je optuživan za dilanje tajnih dokumenta Haškom sudu, dok je Pusić jasno tvrdila da je Hrvatska bila agresor u BiH. Da i dalje tako misli pokazala je i njena jučerašnja izjava kako je presuda epilog loše i pogrešne politike devedesetih.