Ruska borba protiv nevladinih organizacija

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije na položaju bio niti tri mjeseca, kada je u srpnju 2012. jednim spornim zakonom poslao jasan signal nevladinim organizacijama. On je tada naložio da se politički aktivne organizacije koje se financiraju iz inozemstva, moraju registrirati kao "strani agenti." To je u zemlji dovelo kampanje u okviru koje se provjeravao rad nevladinih organizacija od kojih su neke morale platiti kazne.

Dvije godine kasnije se aktivisti za ljudska i građanska prava i dalje bore sa Zakonom o nevladinim organizacijama. Jer, kada je postalo jasno da se aktivisti neće dobrovoljno nazvati onim čime po vlastitim navodima nisu, Kremlj je na proljeće ove godine pooštrio spomenuti zakon. Od tada Ministarstvo pravosuđa ove organizacije bez njihovog odobrenja smije registrirati kao "strane agente".

Već nekoliko dana nakon što je Putin potpisao ovaj novi zakon, prve nevladine organizacije stavljene su na sporni popis. Od tada je on postao znatno duža. Tako je samo u srpnju registrirano pet organizacija za zaštitu ljudskih prava i grupa za zaštitu okoliša.

"Opasnost za rusko jedinstvo"

Putin je pet grupa tada označio kao "marionete nevladinih organizacija" i primjerima za "indirektno rušenje vlasti", kojim bi nacija trebala biti oslabljena. "Na takve izazove moramo reagirati na odgovarajući način", rekao je Putin. Popisane nevladine organizacije su zakonski obavezne da sve što publiciraju i dijele, označe imenom grupe te da u statusu navedu da su "strani agenti".

Natalia Taubina je šefica Public Verdicta, organizacije koja podržava žrtve kršenja ljudskih prava od strane ruskih institucija za provedbu zakona. I ovu organizaciju je Minsitarstvo pravosuđa stavilo na spomenutu listu. Taubina kaže da spomenuti zakon nevladinim organizacijama postavlja nerazumne zahtjeve. "To je apsurdno. Mi nismo strani agenti. Zalažemo se za interese ruskih građana tako što pravno podržavamo žrtve kršenja ljudskih prava", kaže ona.

Organizacije koje u svojim dokumentima u statusu ne napišu "strani agent", prijete kazne i do 10.000 eura.

To je za nevladine organizacije koje ionako imaju mali budžet, skoro neprebrodiva svota. Oznaka je međutim toliko omalovažavajuća da je njeno korištenje neka vrsta samokažnjavanja, kaže Pavel Hikov, šef grupe za zaštitu ljudskih prava AGORA. "U Rusiji riječ 'strani agent' znači isto kao i špijun." Ta interpretacija pojma prema njegovim riječima dolazi još iz Staljinovog doba kada je tisuće ljudi osuđeno zbog navodne špijunaže za strane vlade. "Tada je vladalo mišljenje da su strani špijuni svuda. Sada je slično", kaže on.

Hikov vidi još jednu paralelu s prošlošću: on kaže da ruski predsjednik pokušava povući "željeznu zavjesu" kao u sovjetsko vrijeme, iza koje neće biti mjesta za glasne kritičare režima. "Glavni cilj je da se grupe kao što je naša prisile na vjernost ili da nestanu."

Veze sa Zapadom

Oštrija verzija Zakona o nevladinim organizacijama dolazi u trenutku kada su odnosi između Zapada i Moskve ionako napeti. Međutim, osnovni dojam aktivista u Rusiji je da pooštravanje ovog zakona treba više izraziti internu, a ne međunarodnu moć.

Ukoliko je međutim vrijeme izabrano namjerno, onda zbog toga što Moskva koristi povoljnu priliku, smatra Tanja Lokšina, šefica Human Rights Watch programa za Rusiju. "Vjerujem da Rusija sada pokušava zatvoriti usta svojim najjačim kritičarima, u trenutku u kojem su međunarodni partneri koncentrirani na Ukrajinu, posebno nakon pada aviona MH17", kaže ona. "Druge zemlje sada ne gledaju tako pomno kao ranije što se događa u unutrašnjosti Rusije", dodaje ona.

Više organizacija koje su registrirane kao "strani agenti", već su podnijele zajedničku žalbu Europskom sudu za ljudska prava. Da bi međutim eventualno došle do odluke u svoju korist, moraju investirati mnogo vremena i rada.

Neovisnost kroz razne donatore

Lokšina kaže da organizacije koje su obilježene kao "strani agenti" automatski osjete nepovjerenje stanovništva. "Te organizacije u svojim analizama više neće na vjerodostojan način moći zastupati svoje interese, a njihoive strateške preporuke se više neće uzimati u obzir." Time se postavlja i pitanje kako će se nevladine organizacije u Rusiji ubuduće financirati.

Natalia Taubina kaže da je u interesu Kremlja da tim grupama ponestane novca. Njezina organizacija Public Verdict financijsku pomoć prima od EU-a, UN-a, SAD-a, Velike Britanije, Norveške, ali i iz domovine Rusije. Ona vjeruje da su razni izvori financiranja, ključ za neovisnost. "Vlada međutim želi da nevladine organizacije ubuduće financira isključivo Rusija, zato što ne može kontrolirati grupe koje iz inozemstva dobivaju novac.", zaključuje ona.