Rusija: Raj za internet-kriminalce

Ruski hakeri su na glasu kao najbolji znalci u snalaženju kroz sigurnosne prepreke na internetu. Postoji i pravo tržište "usluga": za prodor u tuđa računala kako bi se ukrali podaci, za manipulaciju bankovnih računa, provalu u bankomate, napad na određene web-stranice ili servere - ili jednostavno za slanje na milijune spam-mailova željenog sadržaja. Broj napada iz Rusije se jedva može mjeriti, a barem svaki drugi napad je namijenjen računalu u Europskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama ili Kanadi. Cilj takvih kriminalaca može biti svatko. "Osobito su ugrožene osobe koje imaju više od 50 tisuća eura na svom računu i barataju svojim novcem internet-bankarstvom", upozorava Nikita Kislicin, glavni urednik ruskog časopisa "Haker".

Poznat je tek djelić pljački

Dosad su se hakeri iz Rusije mogli pohvaliti i velikim pljačkama, makar se samo za neke zna: 1994. su cyber-provalnici iz Rusije uzeli s bankovnih računa Citibank-e u SAD-u najmanje 100 tisuća eura, 2007. su se okomili na švedsku banku Nordea, koja je priznala gubitak oko milijun eura. Godinu kasnije krenuli su na masovni pohod protiv britanske Royal Bank of Scotland, koju su olakšali za najmanje sedam milijuna eura. Ali i u samoj Rusiji su hakeri aktivni, samo što rezultate tih napada rijetko otkriva policija i mediji. Ukupan broj napada je sigurno mnogo veći nego što se zna, jer mnoge žrtve ne žele priznati da su podlegli napadu anonimnih kriminalaca.

Većina ruskih hakera žive u velegradovima poput Moskve i Sankt Petersburga - iz dva dobra razloga. Prvi, što uglavnom samo tamo postoje brze i suvremene mreže za pristup internetu, a drugi, mnogi od tih hakera bili su ili još jesu studenti i učenici tehničkih škola. Većina ih je između 20 i 30 godina i broj onih koji se barem ponekad upuštaju u kriminal na svjetskoj mreži se može tek procijeniti na oko 20 tisuća.

Oni uspješni među njima mogu zaraditi dobar novac. Postoje pravi cjenici "usluga": takozvani DDOS napad, metoda kojom se poplavom poziva blokira nečiji računalski server, košta 300 dolara na dan, podaci sa 1.000 bankovnih kartica stoje oko 400 dolara, slanje milijun "spam-mailova" - 200 dolara.

"Svi oni voze veoma dobre automobile"

Hakeri imaju i troškova: obzirom da moraju iskušavati najnoviju opremu i metode zaštite, to ih košta oko 20 tisuća eura na godinu. Košta i slava u stručnim krugovima: postoje zatvoreni internetski forumi u kojem se može vidjeti i koliko iskustva i koji "rating" ima haker kojem se obraćate. To ima i svoju cijenu: pristup takvom forumu košta i po tisuću dolara.

S druge strane, njihov prihod se jedva može i procijeniti. Jevgenij Kasperski, jedan od osnivača i vlasnika glasovite tvrtke za proizvodnju programa protiv virusa, jednostavno opisuje te mladiće: "Svi oni voze veoma dobre automobile." Upozorava i kako im je jedini cilj uzeti nečiji novac i kako svi ruski hakeri godišnje "poberu" barem milijardu eura. Doduše, često moraju "raditi" dan i noć, ponekad je potrebno i udružiti se kako bi ispunili nalog, ali Kasperski procjenjuje kako bandi od desetak hakera nije problem godišnje zaraditi oko 10 milijuna eura.

Policija jedva može držati korak

Unatoč tome što u trag tim kriminalcima često dolaze policije mnogih zemalja u kojima djeluju, u samoj Rusiji se hakeri trebaju jedva bojati da će im policija zakucati na vrata. Doduše, u Rusiji postoji odjel policije specijaliziran za kriminal na internetu, takozvani "Odjel K", ali on ne daje nikakve izjave stranim novinarima. Stručnjaci pak svjedoče kako u Rusiji ne postoji čak niti jedinstvena baza podataka krivičnih djela, koja se čine na svjetskoj mreži, a da i tom "Odjelu K" kronično nedostaje suvremene opreme - i stručnjaka koji bi izlazili na kraj s hakerima. Jedva desetak posto slučajeva kažnjivih djela biva razjašnjeno, ali i onda hakeri ne moraju baš strahovati kada dođu pred suca.

To pokazuje i slučaj Viktora Pleščuka, koji je sudjelovao u rafiniranoj prijevari kojom su opljačkane mušterije Royal Bank of Scotland. Ovog rujna ga je sud u Sankt Petersburgu osudio na globu i kaznu od šest godina zatvora - uvjetno! Za Iliju Saškova, direktora privatne detektivske agencije za kriminal na internetu "Group IB Cyber Crimes Investigations", to nije nikakvo iznenađenje: "Kada netko u Rusiji zarađuje više od milijun dolara na godinu, onda je imun na svaki kazneni progon."

Njegova agencija je prva i jedina privatna ustanova koja s tridesetak suradnika lovi kriminalce u Rusiji. Blaga kazna lopovu nije iznenadila niti stručnjaka za računalske viruse Jevgenija Kasperskog: "Suci u Rusiji jednostavno ne shvaćaju da je ovdje riječ o teškim krivičnim djelima i u golemim novčanim iznosima."

Autor: Roman Schell, Moskva (aš)

Odg. urednica: Marijana Ljubičić