Brzo približavanje

Pothlađena klima između Rusije i Turske trajala je oko sedam mjeseci, otopljavanje samo nepunih šest tjedana. Kada turski predsjednik Recep Tayyib Erdogan u utorak navečer doputuje u Rusiju i susretne svog kolegu Vladimira Putina za obojicu će to predstavljati okret od 180 stupnjeva. Za Erdogana je ovo kraj Puta u Canossu (Put u Canossu, simbol traženja oprosta i prihvaćanje uvjeta na koje se prije nije pristajalo - op. red.). No u Erdoganovom slučaju Canossa je Putinov rodni grad Sankt Peterburg.

Pad na koljena počeo je krajem lipnja pismom koje je Erdogan uputio Putinu. U njemu je Erdogan izrazio žaljenje zbog toga što su turske zračne snage 24. studenog 2015. godine oborile ruski borbeni avion tip Su-24 na tursko-sirijskoj granici. Erdogan je u pismu uputio ispriku obiteljima žrtava.

Obaranje zrakoplova, u kojem su život izgubila dva ruska vojnika, ohladilo je odnose između do tog trenutka bliskih partnera kao nikada do tada. Rusija je reagirala između ostalog zabranom uvoza turskih živežnih namirnica i otkazala sve čarter letove za ovu turističku destinaciju koja je omiljena milijunima Rusa. Osim toga Moskva je stavila na led dva velika projekta: izgradnju plinovoda kroz Crno more i jedne atomske centrale. Što će se dalje događati s ovim projektima odlučiti će osobno Putin i Erdogan.

Oslonac u Rusiji nakon puča

Ponovno približavanje je utoliko više iznenađujuće ako se uzme u obzir kako su se obje strane još donedavno ophodile jedna prema drugoj. Erdogan je nakon obaranja borbenog zrakoplova naglasio kako njegova zemlja ne trpi povredu njenih granica. Tjednima prije toga je Ankara više puta protestirala protiv toga jer su ruski bombarderi povrijedili turski zračni prostor na granici prema Siriji. Na Zapadu je rasla zabrinutost od vojnog konflikta između Rusije i članice NATO-a Turske.

Putin je obaranje aviona opisao kao "nož u leđa". "Alah je odlučio kazniti vladajuću kliku u Turskoj i ukrao im razum", kritizirao je Putin u svom govoru početkom prosinca 2015. godine. Osim toga Moskva je predbacila turskom rukovodstvu da je umiješano u poslove naftom s terorističkom organizacijom "Islamska država". Skoro svakodnevno je ruska državna televizija bjesnila protiv Erdogana. Jedan poznati desničarski populist je čak u Parlamentu predložio da se baci atomska bomba na Bospor kako bi se "isprala" turska metropola Istanbul.

No od prije nekoliko tjedana ruski bijes je očito nestao. Samo nekoliko dana nakon pisma Putinu Erdogan je telefonirao s ruskim predsjednikom. Tada su i dogovorili osobni sastanak. Osim toga Putin je ukinuo zabranu čarter letova u Tursku. Od kraja srpnja ruski turisti ponovo dolaze u turske gradove. Nakon neuspjelog puča turska vojske Putin i Erdogan su ponovo telefonirali, ovaj put na inicijativu Moskve. Putin je demonstrativno dao podršku Erdoganu.

Ankara ispunjava uvjete Moskve

Ovakve nagle promjene u rusko-turskim odnosima bi mogle zbuniti čak i iskusne promatrače, piše moskovski stručnjak za vanjsku politiku, Fjodor Lukjanov. "Ako je potrebno i najoštrije riječi mogu jednostavno biti zaboravljene", zaključio je glavni urednik časopisa "Rusija u globalnoj politici".

Ovo je bilo moguće između ostalog jer je Turska osim formalne isprike u najmanju ruku djelomično ispunila dva dodatna uvjeta Moskve, kažu ruski promatrači. Tako su odgovorni piloti za obaranje ruskog borbenog zrakoplova smješteni u zatvor, a osim toga Ankara je dala naznačiti da je spremna na razgovore o odšteti.

Približavanje s preprekama

Ruski stručnjaci polaze od toga da će aktualni razvoj događaja u Turskoj zemlju još više gurnuti u smjeru Moskve. Misli se na sveukupne kritike EU, SAD-a i Zapada na račun Erdogana zbog smanjenja demokratskih standarda nakon neuspjelog puča. Rusija bi čak mogla postati nova podrška za Tursku, smatra Viktor Nadein-Rajevski iz ruskog Instituta za političke i socijalne studije crnomorske i kaspijske regije. "U novije vrijeme se govorilo o članstvu Turske u Šangajskog organizaciji za suradnju i Euroazijskoj ekonomskoj uniji", kaže on za Deutsche Welle. U obje organizacije je Rusija pokretačka snaga.

Nadein-Rajevski vjeruje da bi se rusko-turske ekonomske veze "relativno brzo" mogle ponovo obnoviti. Političko ponovno približavanje će nasuprot tome, prema njegovom mišljenju, ići teško. "Glavni problem je Sirija", naglašava ovaj stručnjak. Turska, kako on kaže, želi promjenu vlasti u Damasku, dok Rusija podržava i politički i vojno sirijskog predsjednika Asada.