Rusi ne žele doseljenike

Problemi su počeli kada je nožem ubijen Jegor Ščerbakov, mladi Rus, koji se sa svojom djevojkom vraćao kući kroz četvrt Birjuljovo, nedaleko od Moskve. Policijski snimak, objavljen nakon ubojstva, pokazuje mogućeg osumnjičenog kao osobu “neslavenskog izgleda”. Situacija je ubrzo izmakla kontroli.

Nekoliko tisuća osoba je divljalo po Birjuljovu, uz nacionalističke slogane “Naprijed Rusija” i “Rusija Rusima!”. Izgrednici su porazbijali izloge trgovina, prevrtali automobile i napadali radnike imigrante na jednoj lokalnoj tržnici. Prije nego što je sve završeno, uhićeno je gotovo 400 nasilnika, dok je ozlijeđeno nekoliko desetaka useljenika i policajaca.

Obraćajući se medijima nakon ovih nereda, moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanin je obećao brzo pronalaženje ubojice i vraćanje mira na ulice. Tokom akcije koja je uslijedila i trajala nekoliko sati, uhićeno je oko 1.200 radnika useljenika. Osumnjičeni, azerbajdžanske nacionalnosti, uhićen je na tržnici u Birjuljovu i smješten u pritvor. Veliki broj izgrednika je za sada oslobođen.

Posljedica raspada Sovjetskog Saveza

U vrijeme Sovjetskog Saveza, nacionalistička pitanja su bila riješena tako što je stvoren zajednički socijalistički identitet. Poslije 80 godina, u novoj Rusiji nacionalizam se ponovo javlja s obzirom na to da mnogiiz susjednih, siromašnijih zemalja i ruskih južnih kavkaskih oblasti, u potrazi za poslom, dolaze u Moskvu i druge ruske gradove.

Oni žive u prenaseljenim stanovima, a često i u ilegalnim smještajima u podzemlju grada. U najboljem slučaju, suočavaju se samo s netrpeljivošću sugrađana. U najgorem – postaju mete nacionalističkih zlostavljanja.

Prije tri godine, ubojstvo ruskog navijača koje je počinio useljenik iz oblasti sjevernog Kavkaza je izazvalo masovne ultranacionalističke nerede u neposrednoj blizini Kremlja.

Aleksandar Verhovski je predsjednik centra SOVA, organizacije koja prati ksenofobiju i zločine iz mržnje u Rusiji. On kaže da su ove napetosti prvenstveno rezultat nestajanja zajedničkih kulturnih veza nakon raspada Sovjetskog Saveza. “Danas ljudi koji dolaze iz srednje Azije uglavnom ne znaju ruski. Prije 15 godina, ljudi su praktično dolazili iz drugog dijela Sovjetskog Saveza. Oni možda nisu imali istu, ali ipak sličnu pozadinu. To je jako važno.”

Bez politike asimilacije

Verhovski tvrdi kako bi promišljana politika asimilacije mogla značajno ublažiti napetosti. Ipak, vlasti to kao da ne žele da uvidjeti.

Fjodor Krašenjnkov, politički analitičar iz Jekaterinburga, grada na Uralu, kaže da je to dijelom zbog toga što se lokalne vlasti uglavnom ne biraju na način koji je određen političkim reformama Vladimira Putina prije gotovo deset godina.

Dužnosnici, kaže on, imaju malo sluha za građane. Lokalni problemi, između ostalog i doseljavanje, se nagomilavaju, dok birokrati iskorištavaju situaciju kako bi izvukli mito iz poslova koje doseljenici pokreću. Krašenjnkov kaže da to za rezultat ima rastući jaz između predsjednika Putina i njegove ključne podrške među radničkom klasom u Rusiji.

“Putin sanja o ponovnom uspostavljanju ruskog carstva i širenja ruskih granica prvenstveno na račun srednje Azije. Možda radnička klasa u Rusiji u teoriji podržava ideju obnavljanja Sovjetskog Saveza, ali oni su isto tako kategorički protiv ljudi koji dolaze iz ovih zemalja i žive u njihovim dvorištima. To im se ne sviđa. Putin nema rješenje za njih,” kaže Krašenjnkov.

"Trebalo bi da poštujemo jedni druge”

U džamiji u centru Moskve, muslimani su nedavno obilježili svoj veliki praznik, Kurban Bajram.

Aslan, mladi Dagestanac (najjužnija ruska pokrajina koja graniči s Azerbajdžanom), koji se u Moskvu doselio prije tri mjeseca, kaže da voli ovdje dolaziti zbog molitve, mada većinu svog vremena provodi u gradu prodajući automobile. Obzirom na nedavno nasilje, nije mu previše stalo do toga tko kupuje te automobile... dokle god ih netko kupuje.

“Svi smo mi ljudi, kršćani ili muslimani, to nije važno. Trebalo bi da svi poštujemo jedni druge. Svakoga dana putujem metroom i tamo je redovno nekoliko osoba koje te gledaju kao da si im upravo ubio oca. Ja nikada ne bih nekoga gledao tako. Tako sam odgajan,” završava Aslan.

Doseljenici strahuju, a ruski nacionalisti priželjkuju novi događaj poput onog koji se odigrao u Birjuljovu. Nevolje su na vidiku: godišnje okupljanje nacionalista po imenu “Ruski marš” zakazano je za 4. studeni, a održavat će se u gradovima širom zemlje. Policija u međuvremenu izvještava o novoj žrtvi koja je izbodena u Birjuljovu. Ovaj put žrtva je jedan uzbekistanski doseljenik.