'Rusi nas guraju u NATO'
18. travnja 2015Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, Finci nisu zadovoljni trenutnim konzervativnim premijerom Alexanderom Stubbom. Finska za sobom ima dvije godine recesije, a onda jednu godinu stagnacije. Reforme koje je Stubb najavljivao očito nisu dale rezultate i nekadašnji primjerni član zone eura ima velikih problema. Stagnacija koncerna Nokia ostavila je mnogo ljudi bez posla, a i industrija papira - tradicionalno uporište finskog gospodarstva, prolazi teške dane. Jer u naše elektroničko doba se i papir sve manje traži.
Tako prognoze Stubbovoj Stranci nacionalne koalicije daju 17% glasova koliko bi mogli osvojiti i socijaldemokrati. Nešto manje, oko 16,7% bi mogla osvojiti nacionalistička stranka "Pravi Finci", ali favorit je na izborima Stranka centra Juhe Sipliäe kojoj ispitivanja daju 23% glasova. Sipliä je i sam poduzetnik iz informatičkog sektora i obećava značajne reforme. Ali i kod gospodarstva se nameće pitanje odnosa prema, nakon Europske unije, najvažnijem gospodarskom partneru Finske: prema Rusiji.
Sipliä bi sa Moskvom rado postigao bilateralni sporazum i obnovio poslovne odnose sa svojim velikim susjednom na jugu. Ali obzirom na zbivanja u Ukrajini, agresivna ruska politika niti Fince ne ostavlja ravnodušnima. Utoliko se vode i rasprave da li da Finska odustane od svoje neutralnosti i pristupi NATO-savezu.
Vojnici žele, građani ponosni na neutralnost
Danska, Norveška i Island mogu računati na pomoć svojih vojnih, ali Švedska i Finska su još uvijek neutralne. Finska vojska se tu ne osjeća ugodno: još prije godinu dana se čak dvije trećine finskih časnika izjasnilo za pristupanje Sjevernoatlantskom obrambenom savezu, a tome su skloni i neki političari. Ipak su i oni suzdržani u takvim najavama jer je 57% građana Finske ponosno na svoju neutralnost i ne želi biti članom NATO-a.
Nils Torvalds je liberalni zastupnik u Europskom parlamentu i objašnjava taj ponos svojih zemljaka: "Mi smo bili jedina zemlja u Drugom svjetskom ratu koja se borila protiv Sovjetskog Saveza i nakon toga ostala neovisna. Nikad nismo bili okupirani. Svi ostali su bili u nekom obliku pod sovjetskom okupacijom, uključujući i Njemačku." Doduše, u tom ratu je Finska izgubila velik dio svog područja, ali i to izvojevano primirje sa Moskvom još uvijek izaziva ponos Finaca.
No nakon Krima i zbivanja u Ukrajini, Torvarld smatra da se raspoloženje mijenja: "Ako Rusija u slijedeće četiri godine nastavi s takvom agresivnom politikom kakvu je vodila proteklih godina, onda će nas upravo natjerati u članstvo NATO-a." Finska doduše ne vjeruje da bi joj Rusija doista vojno zaprijetila, ali to je pitanje i sigurnosti čitave Europe: "Čak i ako mi u Finskoj ne osjećamo opasnost, shvaćamo da raste napetost zbog moguće buduće ruske vanjske politike", kaže finski europski zastupnik.
Oporbeni čelnik i favorit Sipliä nije sklon pristupanju Finske u NATO dok je trenutni premijer Stubb skloniji i takvoj integraciji sa ostatkom Europe. Finska je već članica Partnerstva za mir, a sudjelovala je i u misiji u Afganistanu. Iz Moskve su se već i čula glasna upozorenja kako su takva razmišljanja Finaca o NATO-u "predmet osobito velike zabrinutosti" za Kremlj.
S druge strane, takve prijetnje su barem kod premijera Stubba izazvale posve suprotni učinak: na finskom radiju je to nazvao "zveckanje oružjem" Moskve i neće dopustiti da to utječe na odluku Helsinkija. "Niti jedna druga zemlja ne može uložiti veto na odluku koju će donijeti Finska", izjavio je Stubb.