Rumänien Krise

Prvi put nakon pada komunističkog režima 1989. godine je u Rumunjskoj jedan bivši premijer osuđen na zatvorsku kaznu. Vrhovni sud u Bukureštu je početkom tjedna (30.1.) osudio bivšeg predsjednika vlade, socijaldemokrata Adriana Nastasea na dvije godine zatvora zbog ilegalnog financiranja svoje stranke. Tužiteljstvo je teretilo Nastasea da je svoju predsjedničku kampanju 2004. godine financirao tajnim (prikrivenim) donacijama u visini od 1,7 milijuna eura. Nastase je najavio žalbu protiv ove presude koja je, prema njegovom mišljenju, "rezultat političkog pritiska na suce".

Ta presuda je apsolutna premijera u zemlji koja je unatoč tome što je u EU ušla još prije pet godina, zbog velikih deficita u pravosuđu i suzbijanju korupcije, pod stalnom prismotrom Bruxellesa. U više navrata je Europska unija kritizirala nedostatak političke volje Bukurešta da se ozbiljno suprotstavi korupciji u javnim službama. Zbog ovih deficita je odgođen i ulazak Rumunjske u Šengensku zonu.

Građani izlaze na ulice

Da je političko i gospodarsko stanje u Rumunjskoj "normalno", ova sudska presuda protiv korumpiranog bivšeg premijera podigla bi puno više prašine u Bukureštu. No, višegodišnji stranački obračuni i k tome još duboka gospodarska kriza su frustracije građana okrenule u drugi smjer. Sve je više onih koji traže smjenu konzervativne vlade i predsjednika Traiana Basescua čija popularnost stalno pada. Izrazito tvrdi kurs štednje kojega i Bruxelles i MMF hvale izmamio je proteklih tjedana tisuće prosvjednika na ulice.

Premijer Emil Boc iz Demokratsko-liberalne stranke (PDL) smijenio je doduše, na pritisak javnosti i civilnog društva, svog ministra vanjskih poslova zbog njegovih podcjenjivačkih primjedbi o demonstrantima, no to prosvjednike nije smirilo.

Jačanje desnice

Socijalno-liberalna oporba je nanjušila povoljnu priliku i ponovno zatražila - kao već više puta u prošlosti - smjenu predsjednika i održavanje prijevremenih izbora. Kao prvu političku mjeru najavili su - udruženi u zajedničkoj stvari u Socijalno-liberalnu uniju (USL) - bojkot parlamenta. Prvi liberalni zastupnici su podnijeli ostavku na svoje mandate i nadaju se da će to na koncu dovesti do raspuštanja parlamenta.

Oporba se vidi osnažena u svom naumu i najnovijom anketom u kojoj su dvojica predsjednika Unije, socijaldemokrat Victor Ponta i liberal Crin Antonescu (PNL), drugi i treći na listi popularnosti političara (s 25, odnosno 22 posto). Predsjednik Basescu i premijer Boc uživaju simpatije još samo 8 odnosno 7 posto građana. Zastrašujući podatak iz ove ankete je porast popularnosti ultranacionalističkog člana Europskog parlamenta Corneliua Vadima Tudora koji je na četvrtom mjestu. Listu popularnosti uvjerljivo predvodi 90-godišnji bivši kralj Mihajlo I. koji uživa naklonost 37 posto ispitanika - to je jasan signal protiv čitavog političkog establišmenta.

Kralj kao posljednja utjeha

Bivši monarh je za mnoge Rumunje posljednja integracijska figura koja zemlju 22 godine nakon pada diktatora Nikolaija Ceausescua još može spasiti. Postkomunistička politička kasta za mnoge slovi ne samo kao korumpirana nego sve više i kao nesposobna riješiti trajnu krizu u politici, gospodarstvu i društvu. Pokrenuta je i javna rasprava o tome ne bi li konstitutivna monarhija - poput onih u Skandinaviji ili Velikoj Britaniji - bila bolja varijanta od postojeće mješavine parlamentarne i predsjedničke republike. Rumunjski građani jednostavno su umorni od političkih borbi, priželjkuju njihov kraj, a prije svega, popuštanje remena koji je čvrsto zategla vlada svojom politikom velike štednje.

Autor: Robert Schwarz/ dd

Odg. ur.: Željka Telišman