Rumunjska: Romi zahtijevaju ispriku od Pravoslavne crkve

Dorin Cioaba, samoproglašeni kralj Roma u Rumunjskoj, pokrenuo je novu raspravu o suočavanju s mračnim povijesnim poglavljem: on zahtijeva pokretanje međunarodnog sudskog procesa protiv Rumunjske pravoslavne crkve za povijesnu krivicu koju ona snosi. Romi u Rumunjskoj željeli bi barem da im se uputi isprika zbog vremena u kojima su pripadnici ove manjine bili porobljeni u razdoblju između 14. i 19. stoljeća, kaže Cioaba. Ova tema našla se i na dnevnom redu Europske konferencije Roma održane u Sibiuu (hrv. Sibinj) početkom ožujka 2023.

"Ove godine slavimo 167 godina od emancipacije Roma. Naše dugo ropstvo prije toga je crni dio naše povijesti", objasnio je Dorin Cioaba na konferenciji za novinare. Romska zajednica očekuje priznanje krivice od strane Pravoslavne crkve zbog činjenice da su Romi držani kao robovi u crkvenim portama i da su morali pomagati u izgradnji crkava. Ako se to ne dogodi, morat će uslijediti tužba pred nekim međunarodnim sudom, rekao je Cioaba.

Ropstvo je u Rumunjskoj postojalo skoro pola tisućljeća, kako u dvije kneževine Vlaškoj i Moldaviji, tako i u Transilvaniji, koja se nalazila u sastavu Habsburške monarhije. Većina robova su bili Romi. Oni su bili u vlasništvu plemića (bojara), pravoslavnih manastira ili državnih institucija. Ukidanje ropstva uslijedilo je tek sredinom 19. stoljeća.

"Protuotrov za rasizam je znanje"

Međunarodni proces po ovom pitanju je "fantazmagorična ideja", kaže sociolog i romski aktivist Gelu Duminica. On ne smatra da su današnji pravoslavni velikodostojnici krivi za ono što su uradili njihovi prethodnici, ali naglašava da su oni naslijedili "krvlju izgrađenu instituciju". Zbog toga bi se trebali ispričati Romima, jer je "priznanje protuotrov za neznanje, a znanje protuotrov za rasizam", rekao je Duminica.

Glasnogovornik Rumunjske pravoslavne patrijaršije Vasile Banesku suzdržano je reagirao na novopokrenutu raspravu: ​​"Racionalni dijalog je uvijek nužan i dobrodošao je", istaknuo je on u svom priopćenju. O prošlosti se, kako je objasnio, ne može odlučivati ​alatima sadašnjosti. Logika procesa kroz koji bi se zahtijevala kompenzacija nadilazila bi romsku etničku pripadnost jer bi "velika većina" stanovnika Rumunjske mogla tražiti kompenzaciju za robovlasništvo koje se prakticiralo u bivšim rumunjskim kneževinama, smatra Banescu.

Drugim riječima, nisu samo crkve držale robove, već su oni bili u vlasništvu i drugih institucija i bogatih osoba. S gledišta Rumunjske pravoslavne crkve, to bi „moglo izgledati nepravedno“ kada bi se odabrala samo određena „kategorija povijesnih činjenica“ kao što je „ropstvo Roma“ i kada bi „ta ključna presuda bila primijenjena samo na jednu instituciju, Pravoslavnu crkvu u Rumunjskoj".

"Isprike više nisu od koristi"

Ovaj argument odnosi se i na isprike koje u najmanju ruku od Rumunjske pravoslavne crkve očekuje dio romske zajednice. Povjesničar Viorel Achim, koji se temeljito pozabavio ovom temom, kaže da "ropstvo u rumunjskim kneževinama nije bilo etnička institucija". Pored robova Roma, tu je bilo i robova iz drugih etničkih skupina, "prije svega rumunjskih seljaka", naglašava on. Pri tome, kako objašnjava, osim ropstva prakticirani su i drugi oblici iskorištavanja – robovlasništvo i kmetstvo. Međutim, ovaj znanstvenik priznaje da je, poput zapadnih kršćanskih crkava, i pravoslavna crkva "legitimirala ropstvo". Zbog toga je, kaže on, nužna procjena njihovog odnosa prema ropstvu i njegovom naslijeđu. Nažalost, samo nekoliko povjesničara se bavilo ovom temom i rasprave o tome su uglavnom ideologizirane, te nema pravog dijaloga, kaže Achim.

Zastupnik Romske stranke Catalin Zamfir Manea kategorički je odbacio mogućnost sudskog procesa, jer smatra da "isprike više nisu od koristi". Po njemu su „pomirenje“ i „moralno obeštećenje“ umnogome nužniji. Rumunjska pravoslavna crkva trebala bi, kako je rekao, preuzeti aktivnu ulogu u promociji romske kulture i identiteta, uključujući implementaciju ideje Romske stranke o osnivanju muzeja o romskoj povijesti i ropstvu.

Sociolog Gelu Duminica poseže za argumentacijom koja se oslanja na kršćansku vjeru: „Oprost grijeha dolazi nakon prepoznavanja greške." Bio je grijeh držati ljude kao robove, kaže on. Istaknuti romski aktivist se nada "da će se Rumunjska pravoslavna crkva pridružiti zapadnim kršćanskim crkvama i priznati svoje grijehe", jer se njezino ime povezuje sa svim mračnim povijesnim razdobljima, bilo da je riječ o ropstvu, holokaustu ili komunizmu.

2019. godine je papa Franjo, tijekom svog povijesnog posjeta Rumunjskoj, prilikom susreta s predstavnicima Roma, zatražio oprost "za momente u kojima smo vas kroz povijest diskriminirali, zlostavljali ili na vas pogrešno gledali". Kroz ravnodušnost se hrane predrasude i raspiruje mržnja, rekao je još poglavar Rimokatoličke crkve te dodao: "Ako je netko zapostavljen, ljudska obitelj ne može koračati naprijed."

Različiti pristupi

Rumunjska pravoslavna crkva ima drugačiji pogled na te stvari. Patrijarh Daniel je 2016. godine, tijekom obilježavanja 160 godina emancipacije Roma, istaknuo svijetle primjere nekih pravoslavnih svećenika koji su stali na stranu robova i kasnije vodili brigu o značenju romske problematike. U svom tadašnjem govoru, međutim, Daniel je više tražio izgovore za ropstvo u kojem su Romi držani, nego razloge za oprost. Takav različit pristup dviju crkava može se pratiti ne samo u ovom slučaju, već i u različitim filozofijama njihovih velikodostojnika. Dok papa Franjo ima tolerantan i opušten pogled na svijet i život, patrijarh Daniel je, u skladu s tradicijama pravoslavlja, primoran zauzeti konzervativniji stav.

U posljednjih 50 godina, većina zapadnih kršćanskih crkava molila je za oprost zbog vremena kada su držale robove. I političari su iz toga izvukli pouke. Na primjer, 2001. godine je francuski parlament usvojio zakon kojim je ropstvo zločin protiv čovječnosti. Ne nadaju se samo Romi u Rumunjskoj da će se u bliskoj budućnosti i Rumunjska pravoslavna crkva pridružiti svijetu i zamoliti za oprost svojih povijesnih grijeha.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu