Romi u Srbiji: identitet se gradi u odnosu s drugima

Teško je prihvatiti romski nacionalni identitet - prihvatiti da si Romkinja ili Rom. Svi narodi u Europi negdje imaju većinsko stanovništvo, ali Romi su manjina u svim europskim državama. Da su isti, a opet drugačiji, spoznaja je do koje Romi dolaze vrlo rano.

Bojan Branković (34) za DW priča da je kao dijete iz mješovitog braka odrastao je u maloj sredini, u Trsteniku. Diskriminaciju je prvi put doživio u školi: „S obzirom da sam dijete različitih kultura, predrasuda je bilo u mojoj osnovnoj školi, na račun majke koja je romske nacionalnosti."

Branković, koji je magistar prirodnih znanosti i radi kao menadžer kontrole i analize otpadnih voda, kaže da nije shvatio o čemu se radi kada ga je jedan dječak iz razreda prvi put nazvao pogrdnim imenom koje se u tim krajevima koristi za Rome. 

„Upitao sam mamu što zapravo znači taj izraz. Ona mi je objasnila i na moje pitanje što je Rom odgovorila: sve ono što tebe čini čovjekom”, ispričao je za DW Bojan Branković, koji se angažira i na integraciji Roma.

Ime i obilježja

Prvi svjetski kongres Roma održan je 8. travnja 1971. u Londonu. Tada je usvojen naziv Rom, što u prijevodu s romskog jezika znači čovjek. 

Sociolog Nenad Vladisavljev u razgovoru za DW kaže da je priznanjem romske zastave i himne prepoznat nacionalni identitet romskog naroda.

„Romska zastava sastoji se od plave i zelene boje i crvenog kotača. Plava boja predstavlja nebo koje simbolizira slobodu, beskonačno prostranstvo i život pod vedrim nebom. Zelena boja predstavlja travu i put, simbolizira život obilježen stalnim putovanjem, a kotač predstavlja simbol stalnog kretanja. Romska himna „Đelem, Đelem" govori o beskonačnom putovanju čovjeka i o njegovom ujedinjenju", priča Vladisavljev za DW. I dodaje kako nije rijetkost da pojedini integrirani Romi skrivaju svoj nacionalni identitet.

„Jedan od razloga zašto je to tako je da ljudi koji se ne izjašnjavaju povodom svog nacionalnog identiteta usvajaju vrijednosti većinskog društva. Između ostalog stvara se zabluda društva o Romima odnosno predrasude. I u procesu integracije usvajaju se stavovi većinskog stanovništva i dolazi do predrasuda prema vlastitom narodu", rekao je sociolog Vladisavljev za DW.

Važno je samopouzdanje, ali ne samo to

O romskom nacionalnom identitetu ne postoje istraživanja, gradi se u odnosima s drugima. Zato se o tome najčešće ne govori na temelju svakodnevnog života Romkinja i Roma. Sanida Samaržić (35) iz Novog Sada je frizerka i ima u svoj salon. Taj posao koji voli i kojim se bavi osam godina ne donosi joj samo novac, već joj je pomogao da u potpunosti prihvati svoj nacionalni identitet - da je Romkinja.

„Ako želite da vas ljudi cijene i ne gledaju drugačije, jednostavno ste prisiljeni da pored svog stava koji trebate zauzeti imate i samopouzdanje. Također je važno i da tečno govorimo srpski, da smo uvijek uredni u fizičkom smislu - moderno ili poslovno, kako i lice tako i frizura, odijelo", kaže ona u razgovoru za DW.

Samardžić nam priča da je samopouzdanje počela stjecati tek kada je završila osnovnu školu, da je tek tada shvatila da nije drugačija od drugih. Jer kada je bila mlađa bila je izolirana i diskriminirana kao Romkinja: „Imala sam problema u osnovnoj školi. Odmore sam uglavnom sama provodila ili eventualno s jednom prijateljicom. Kada bi netko slavio rođendan svi bi bili pozvani, osim mene."

Kaže da su i neki nastavnici imali predrasude: „Sjećam se, jednom smo imali iz likovnog zadatak da na gumi izrezbarimo sliku koju smo potom preslikali na papir pomoću bojica. Moj rad je bio proglašen za jedan od najboljih, ali me je učitelj napao da nisam sama slikala, jer ja nisam sposobna za tako nešto."

Njezin frizerski salon je trenutno zatvoren jer je na bolovanju: očekuje drugo dijete. „Najviše me podržava suprug David, pomagao mi je oko osnivanja firme i papirologije. Trenutno me podržavaju i moji bliski prijatelji”, ispričala je Sanida Samardžić za DW. 

Znamo tko smo i odakle smo

U Srbiji je došlo je do „buđenja” nacionalne svijesti, pa je identitet kod mnogih, a naročito romske zajednice, pod velikim utjecajem trenutnih društveno-političkih prilika. 

Jelena Reljić (25), sociologinja iz sela Pukovac u okolini Niša, aktivna je u pokretu Opre Roma i za DW kaže da Romi nemaju problem s prihvaćanjem svog nacionalnog identiteta.

„Mi znamo tko smo, odakle smo došli, znamo naše pretke i koliko smo doprinosili našim državama. Od rođenja nas roditelji, bake i djedovi uče tko smo i odakle smo došli, kao i našoj tradiciji i kulturi. S tim u vezi, od malena sam učena da sam Romkinja i što to znači. Biti Romkinja kao kategorija po sebi ne može stajati bez društvenih faktora i povijesnog konteksta koji oblikuje naše življenje", rekla je ona. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu