„Čarobnjaci iz međuprostora“
29. listopada 2018
Romi i njemački Romi koji se nazivaju Sinti su prema navodima njemačke Savezne centrale za političko obrazovanje „najmanje omiljena etnička skupina u Njemačkoj i u Europi". Širom Starog kontinenta živi oko dvanaest milijuna Roma. Na mnogim mjestima se susreću s predrasudama. Drugi ih često vide kao egzotične ili kao ljude čiji im način života izgleda stran.
Umjetnička djela koja koriste romsku tematiku kao što je opera Carmen, neke Lisztove kompozicije ili slike ekspresionista Otta Muellera kojeg su nazivali „slikarom Cigana" sigurno su imali dobru namjeru. Ipak, i ona utvrđuju stereotipe. Rijetko su sami Romi mogli ispričati vlastitu priču.
Osnivanje Galerije Kai Dikhas 2011. u Berlinu može se shvatiti kao odgovor na sve to. Ona se u potpunosti posvetila radovima romskih umjetnika. Osnivač galerije i njen direktor Moritz Pankok kaže: „Ideja galerije je da služi kao platforma umjetnicima manjine, kako bi oni mogli predstaviti sebe, svoje teme i perspektive."
Mjesto gledanja
Ime galerije ima u osnovi romsku riječ koja otprilike znači „mjesto gledanja". To je programski naziv, budući da galerija treba biti mjesto na kojem zainteresirana publika može stupiti u dijalog s romskim umjetnicima. Ova galerija u berlinskoj četvrti Kreuzberg jedina na svijetu je posvećena isključivo romskoj umjetnosti.
Uspon romske likovne umjetnosti počeo je 2007. godine na Bienalleu u Veneciji. Tada je postavljen međunarodni romski paviljon s izložbom „Paradise Lost", koja je izazvala veliku pažnju. Selektorica radova Timea Junghaus je u katalogu izložbe napisala: „Pojavila se nova generacija romskih intelektualaca i umjetnika, a s njima i nova samosvijest Roma."
Izložbu je financirao George Soros. Ona je značila radikalni zaokret jer je prvi put u povijesti Bienallea neki paviljon bio zamišljen kao transnacionalan – izlagalo je šesnaest umjetnika iz osam zemalja.
Zatim je 2011. u Berlinu postavljena značajna izložba „Reconsidering Roma – Aspects of Roma and Sinti Life in Contemporary Art". Austrijski romski pisac koji je preživio nacističke pogrome Karl Stojka i njegova sestra, slikarica Ceija Stojka, posvetili su izložbu masovnim zločinima nacista nad Romima. Inače, te zločine je Bundestag priznao tek 1982. Ceija Stojka je umrla 2013. godine.
Njeni radovi o nacističkim logorima smrti su i danas vrlo cijenjeni. I njeni zapisi o tom vremenu „Živimo u prikrivenom" su izuzetno čitani. U svibnju ove godine Galerija Kai Dikhas je po sedmi put prikazala radove Ceije Stojke. To su bili sumorni i stravični ekspresionistički prizori Holokausta.
U isto vrijeme je u Parizu u renomiranom izložbenom prostoru Maison Rouge priređena retrospektiva pod nazivom: „Ceija Stojka – romska umjetnica 21. stoljeća". Pankok se sjeća da su na izložbu došli brojni umjetnici, kritičari I kolekcionari: „Ljudi su uvidjeli da Ceija Stojka nije samo nečija žrtva ili netko tko tek svjedoči o progonima koje su pretrpjeli Romi za vrijeme genocida. Već i da je ona bila veličanstvena umjetnica."
Moritz Pankok je iz zapadnonjemačkog grada Mülheima. Kao da je bio predodređen za osnivanje berlinske galerije. On potječe iz šire obitelji Otta Pankoka, ekspresionističkog slikara koji je u Njemačkoj postao poznat između dva svjetska rata po drvorezima i crtežima s motivima iz života njemačkih Roma.
Moritz Pankok pripovijeda o svom slavnom prezimenjaku: „On je bio izložen nacističkim progonima i prokazan kao jedan od degeneriranih umjetnika. Djela su mu bila izložena na minhenskoj izložbi Degenerirana umjetnost."
Dodaje da je Otto Pankok i dalje portretirao njemačke Rome, postao je poznat kao slikar koji je portretirao žrtve pogroma. Prije osim godina Moritz Pankok je priredio izložbu radova Otta Pankoka u britanskoj galeriji Greenwich.
„Mi smo čarobnjaci"
U Galeriji Kai Dikhas je 23. listopada otvorena izložba poznate romske umjetnice iz Španjolske Lite Cabelutt. Ona je odrasla kao romsko siroče na ulicama Barcelone. Postala je poznata po svojim uljima na platnu, među kojima su portreti Fride Kahlo i Billie Holiday.
Jednom je za medije rekla: „Opsjednuta sam idejom da naslikam ljudskost." A u intervjuu za književni časopis „Southeast Review" ona je rekla: „Mi smo izuzetni, imamo kreativnost u krvi, mi smo čarobnjaci iz međuprostora, između jedne i druge zvijezde."
Pankok kaže da je ova španjolska Romkinja koja živi u Nizozemskoj komercijalno najuspješnija romska umjetnica. Na otvaranju je postavljen crveni tepih za ovu međunarodnu umjetničku zvijezdu. Ona je nedavno s osam velikih formata oblikovala scenu za jednu Rossinijevu operu, a upravo ti radovi su izloženi u Berlinu.