Rješavanje krize u etapama
24. listopada 2011Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy uložili su velike napore da na summitu uklone svaku sumnju u postojanje prijepora između Berlina i Pariza. Spašavanje eura napreduje velikim koracima, tako glasi poruka ovo dvoje političara. No iza kulisa se "kuha".
Uoči zajedničke konferencije za novinare Angele Merkel i Nicolasa Srakozyja dvorana u kojoj su gotovo dva sata čekali novinari, polako je postajala sve zagušljivija, pa je spontano upućen pljesak kada su Merkel i Srakozy konačno došli na pozornicu. Kako za Merkel tako i za Sarkozyja bilo je vrlo važno ostaviti dojam da u proteklih nekoliko dana Berlin i Pariz nisu bili u prijeporu.
Sarkozy : "Neću dopustiti da pišete kako je svar propala"
Sarkozy je novinarima poručio kako im "neće dopustiti da napišu da je stvar propala, samo zato što nije bilo odluka". I Merkel je pozivala na strpljenje, jer se radi "o stvarima koje sada treba riješiti, a one su se gomilale desetljećima". Merkel je poručila da ni ona niti Sarkozy ne mogu odlučivati, jer jačanje fonda za spašavanje eura EFSF i oprost dugova Grčkoj u visini od 50 do 60 posto još nisu zreli za donošenje odluke.
Jedan od razlog je to što Merkel mora zatražiti dopuštenje u Odboru za proračun njemačkog Bundestaga da iduće srijede na novom summitu može donijeti odluku. Zbog toga i dokapitalizacija banaka oko koje su se već u petak (21.10.) dogovorili ministri financija mora čekati. Tako je sve ostalo na obećanjima da će se na kraju ipak svi dogovoriti kako bi se umirila financijska tržišta. Njemačko-francuski dvojac u Bruxellesu u međuvremenu je dobio naziv "Merkozy", izgubio je na svojem sjaju, jer su od petka do nedjelje stalno iz različitih izvora stizale vijesti o dubokim razlikama u mišljenjima, prije svega oko pitanja kreditne poluge fonda za stabilizaciju eura.
Grčka: oprost dugova do 50 posto
Na rubu summita je potvrđeno ono što je već nekoliko dana kružilo kao glasina : a to je da će vjerovnici u slučaju Grčke ići na oprost 40 do 50 posto dugova, potvrdio je austrijski kancelar Werner Faymann. No s time se banke zasigurno neće složiti. Francuski predsjednik Sarkozy je stoga predložio da se s partnerima pronađu dobrovoljna rješenja.
Sarkozy je pohvalio tri zemlje za njihove napore, a to su Irska, Portugal i Španjolska, dok Italiju i Grčku nije spominjao. Kod Merkel i Sarkozyja strpljenje s talijanskim premijerom polako se bliži kraju. Oni su vrlo oštrim riječima od talijanskog šefa vlade Silvija Berlusconija zatražili da ubrza smanjenje dugova i da pokrene gospodarski rast. Merkel je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Sarkozyjem rekla da Italija ima vrlo velike dugove koje idućih godina treba vjerodostojno smanjivati. "Vjerujem da su takva očekivanja i u Italiji", rekla je Merkel.
Nakon Grčke – sada najveći problem Italija?
Kancelarka je pozvala vladu u Rimu da odradi svoje domaće zadatke, dok je Sarkozy istaknuo kako se Španjolska više ne nalazi u prvom redu zemalja s problemima.
Na početku summita Merkel i Sarkozy su razgovarali s Berlusconijem, a pri tome je kancelarka upozorila da ne postoji takav fond za stabilizaciju eura koji bi mogao pomoći ako treće najveće gospodarstvo u eurozoni ne započne sa smanjenjem dugova koji trenutno iznose 120 posto BDP-a.
Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je naglasio da su članice eurozone zamolile Berlusconija da pravovremeno provede hrabre reforme. To se odnosi na sanaciju državne blagajne, reforme tržišta rada i kod javnih poduzeća, privatizacije, pravosuđa te borbe protiv utaje poreza. "Od Italije smo zatražili vremenski plan i konkretne planove", rekao je Van Rompuy. Na pitanje je li Berlusconi još uvijek pravi sugovornik, obzirom na njegovo političko okruženje, Merkel je odgovorila da svi na njega računaju.
Šefica MMF-a Lagarde o summitu - pozitivno
Pozitivan zaključak o ovom sastanku na vrhu, na kojem je i sama sudjelovala, povukla je šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde: "Ovo je bio vrlo efikasan sastanak i nalazimo se na dobrom putu do summita u srijedu." Koliko je Lagarde imala pravo, vidjet ćemo u srijedu (26.10.) kada se održava novi summit u Bruxellesu na kojem će se odlučivati o pitanjima u kojem ključnu ulogu igra i Međunarodni monetarni fond, a to su jačanje fonda za stabilizaciju eura, financijska pomoć Grčkoj i dokapitalizacija europskih banaka.
Autor : Alen Legović, Bruxelles
Od. ured. : A. Jung-Grimm