Riječi neće riješiti problem vladavine prava

Na tisuće, pa i na desetke tisuća ljudi od početka srpnja izlazi na ulice Bugarske. Svaki dan. Međutim, u europskoj javnosti prosvjedi prolaze nezapaženo. Čak i kada o tome pričate s ljudima koji su zainteresirani za politiku, često vas pitaju: Bugarska? Misliš na Bjelorusiju, zar ne?

Činjenica je da su demonstranti u Bugarskoj slično bijesni kao i oni u Bjelorusiji. I to ne samo na svoje vlasti: skandiranjem „Bojko – ćao!" pozivaju na ostavku premijera Bojka Borisova, kao i na ostavke državnog tužitelja Ivana Geševa. Demonstranti tvrde da njihova zemlja pati od korupcije, zloupotrebe novca iz EU-fondova i nefunkcionalnog pravosuđa.

Razočarani Europskom unijom

U Bugarskoj, zemlji članici Europske unije, mnogi na ulicama su razočarani i EU-om i traže da ona pojača pritisak na njihovu vladu i konačno poduzme konkretne mjere.

Izvještaj o vladavini prava u EU-u, koji je Europska komisija predstavila u srijedu (30.9.), vjerojatno neće ništa promijeniti. Čak i ako se izvještaju može pripisati barem jedna pozitivna stvar: to je prvi put da se analizira status vladavine prava u svih 27 članica EU-a.

Rezultat: vladavina zakona se krši u čitavom nizu država članica - poput Bugarske, ali i Češke, Hrvatske, Slovačke i Malte - a ni Njemačka nije savršena.

Europska komisija ovim izvještajem osvjetljava nekoliko stvari. Jer do sada je - uključujući i medije - fokus uglavnom bio na Poljskoj i Mađarskoj. I to ne bez razloga: u obje ove zemlje, prema rezultatima i ovog izvještaja, postoji "ozbiljna zabrinutost" kada je u pitanju neovisnost pravosuđa. Protiv obje zemlje se već godinama vode postupci na temelju članka 7. kojim se mogu sankcionirati kršenja temeljnih vrijednosti EU-a.

S druge strane, nijedna od ovih zemalja ne pokazuje veliku spremnost za ulazak u dijalog kada je u pitanju vladavina prava. To potvrđuje i činjenica da je mađarski premijer Viktor Orban nedavno zatražio ostavku potpredsjednice Europske komisije Vere Jourove, jer je u jednom intervjuu Mađarsku opisala kao "bolesnu demokraciju".

„Dijalog" o osnovnim vrijednostima bi trebao donijeti rješenje?

Stoga je iznenađujuće da Komisija želi iskoristiti baš ovaj izvještaj kao početnu točku za "dijalog" o zajedničkim temeljnim vrijednostima. Moramo razgovarati! Bi li to trebalo biti rješenje za tako dubok problem? Slučajevi Mađarske i Poljske najbolji su primjeri kako same riječi ne pomažu puno. Zbog toga postoji bojazan da će izvještaj ostati zanimljiva, ali u konačnici nebitna hrpa papira, bez ikakvih posljedica.

Ono što EU zaista treba je efikasan mehanizam za zaštitu vladavine prava unutar EU-a. Sankcije moraju biti bolne. A šta bi više škodilo, ako ne ukidanje subvencija ili čak povećanje novčanih kazni za zemlju-članicu EU-a?

U svemu tome postoji tračak nade: u srijedu su predstavnici većine država EU-a odobrili konkretan prijedlog njemačkog predsjedništva Vijeća EU-a, kojim se države konačno mogu kazniti ukoliko krše načelo vladavine prava. Naravno, ovaj plan je razvodnjen i previše je slab u odnosu na prethodne prijedloge. Ali, bolje išta, nego ništa.

Šamar demonstrantima u Bugarskoj

Međutim, fatalno je - i ne iznenađuje – to što Mađarska i Poljska imaju mogućnost za blokadu. U rukama imaju važno sredstvo prisile: da bi spriječile mehanizam za vladavinu prava, mogle bi blokirati sedmogodišnji proračun EU-a, koji je s puno znoja nakon dugo vremena ispregovaran u srpnju, kao i fondove za oporavak od korone. Za zemlje članice čije su ekonomije posebno trpjele od posljedica pandemije to bi moglo značiti konačni pad.

Ako EU ne uspije provesti zaista efikasan mehanizam poštivanja vladavine prava, to bi bio šamar demonstrantima u Bugarskoj. Jer, ne samo da bi oni dodatno izgubili vjeru u EU, koji nije u stanju braniti vlastite vrijednosti, nego bi se oni, koji su godinama gazili temeljna prava svojih građana, mogli osjećati kao pobjednici.