Rijeka: Prijestolnica kulture u potrazi za identitetom

Europska prijestolnica kulture Rijeka 2020 ide dalje – to je sažetak vijesti prošlog tjedna, o projektu koji je prethodnih mjeseci izazvao niz burnih reakcija. Najprije su epidemiološke mjere sredinom ožujka zaustavile sav program, a posrijedi su bile stotine netom zahuktalih predstava, izložbi, koncerata, i drugih umjetničkih medija. Na koncu je jedan dio programa ipak obnovljen i nanovo pokrenut, djelomice izmijenjen i prilagođen, makar i dalje u relativnoj korona-neizvjesnosti.

No između ta dva momenta zbilo se ono što je najizrazitije obilježilo dosadašnji imidž ovog projekta s pokroviteljstvom Europske unije. Odmah po slanju programa u hibernaciju, naime, otkaze je dobila golema većina zaposlenih - njih 59 od 70 - na projektu koji su pretežno trebali financirati Grad Rijeka i Ministarstvo kulture RH, s po 10 milijuna eura.

Rijeka se za titulu EPK-a, međutim, bila kandidirala baš s programskim naglaskom na kulturne i društvene vrijednosti rada, solidarnosti, demokratičnosti i participativnosti. I nije sad neophodno posebno objašnjavati kako je takav potez kriznog menadžmenta zapravo u teškom proturječju sa zacrtanim identitetom i suštinom projekta.

Iznevjerena ideja vodilja

„U kritičnom trenutku posvjedočili smo nažalost teškom nedostatku komunikacije iz smjera vodstva EPK-a Rijeka 2020., što je na najgori način iznevjerilo čitavu ideju vodilju, onako kako je bila predstavljana“, rekao nam je o tome Nebojša Zelić, docent na Filozofskom fakultetu u Rijeci. „Ne možete čitavu priču temeljiti na vrijednostima npr. zajednice i zajedništva kao razlikovnoj prednosti riječke kandidature, a onda većinu ljudi koji u tome sudjeluju jednostavno šutke isključiti iz igre.“

Zelić ne skriva razočaranost opisanim reakcijama vodstva projekta. „Dojam je kako čitavu stvar očito vodi posve mali krug izabranih osoba, kroz ad hoc dogovore, bez vertikalne komunikacije oko strateških pitanja, dakle s vrha nadolje, naročito u tako teškom času. Žarko priželjkujem da se u nastavku prevladaju takve mane, da EPK Rijeka 2020 smogne snage biti bolja od sebe takve, kao i objektivnih vanjskih nedaća“, dodao je Zelić.

Financijske dubioze

U međuvremenu su se pojavile i određene financijske dubioze oko poslovanja odgovornih za projekt. Državni revizijski nalaz je utvrdio da je Grad Rijeka već i prije početka ove godine nepropisno preusmjerio oko 26 milijuna kuna dobivenih od Ministarstva kulture za EPK.

Zbog problema s likvidnošću, gradski oci kalkulirali su s već uprihođenim državnim sredstvima koje su nakanili kompenzirati u vrijeme odvijanja samog programa. Naravno, riječ je o prekršaju, pa je tako na projekt – odnosno njegovo poslovno i političko rukovodstvo – pala i ta sjena, nimalo bezazlena.

Prebacivanje težišta na lokalnu scenu

No trenutno je u prvom planu pokušaj da se program nastavi u novom izdanju, a i s novim imenima na čelu Rijeke 2020. Umjesto dosadašnje direktorice Emine Višnić, na tu funkciju je prošlog tjedna imenovana Irena Kregar Šegota, ranije također angažirana kao jedna od vodećih menadžerica EPK-a.

„Vratit će se dio ljudi u vođenje programa, bit će otprilike trećina zaposlenih u odnosu na prvotno stanje. Marketing i javna komunikacija će se prenijeti na službe Grada Rijeke, a i trebat će nam znatno manje administracije, s obzirom na to da će program ipak biti osjetno manjeg opsega, bar ispočetka“, odgovorila nam je Kregar Šegota. Dodala je kako će i budući proračun projekta također očekivano biti manji, razine između 30 i 50 posto u odnosu na onaj početni od 30 milijuna eura.

„Želja nam je prvenstveno iskoristiti pogodnosti ljeta, klimatski i epidemiološki, dok potkraj godine ne dočekamo otvaranje velikih infrastrukturnih projekata. Programsko težište neminovno će biti na lokalnoj sceni, od riječke do nacionalne, uslijed nemogućnosti dolaska mnogih inozemnih sudionika koji su nakon zaustavljanja našeg programa morali izraditi svoje nove  rasporede za budućnost“, pojasnila je nova direktorica riječkog EPK-a, napominjući da je kulturni sektor općenito bio jedan od poslovno najoštećenijih u epidemiji.

EPK Rijeka 2020 obnovit će se u programima sa 100 do 150 kulturno-umjetničkih događaja, velikim dijelom u suradnji s partnerskim ustanovama i organizacijama. Ministarstvo kulture RH pružilo je podršku takvom raspletu, a nastavku odvijanja programa svakako se nadaju i domaći kulturnjaci, kao i ukupna lokalna ekonomija. Jer, ovo je trebala biti rekordna turistička godina za Rijeku, pa je tako u prvim mjesecima godine i započelo, ali danas taj opustjeli grad tek iščekuje novu posjećenost s probuđenim kulturnim programima.

Europski kvart kulture

Damir Čargonja Čarli, poznati riječki kulturni radnik, jedan je od generatora lokalne ponude i u ovoj prilici, te s optimizmom iščekuje nastavak projekta. „Mi smo kao nezavisna organizacija još prošle godine samostalno poduzeli korake", kaže Čargonja, „i s projektom 'Kantrida – Europski kvart kulture 2020' priključili se godini koja je za Rijeku trebala biti povijesna u punom smislu riječi. Nakon uvoda prošle i ove godine, projekt će zvanično krenuti početkom idućeg mjeseca i nastaviti se cijelog ljeta.“

„Rijeka treba biti i jest Europska prijestolnica kulture 2020. godine, bez obzira na bilo čije interese u bilo kakvom obliku“, dodao je on, zaključujući time raspravu o prijeporima vezanim uz tretman zaposlenih na projektu.

Sad Rijeci treba poželjeti da prebrodi takve slabosti i vrati se izvorno proklamiranim vrijednostima univerzalne jednakosti, naročito prema onima koji stvaraju tako prestižan program kakav podrazumijeva pozicija EPK-a.