Republika Srpska na Putinovom reveru

Utrka za Veliku nagradu Rusije pripala je ove godine Lewisu Hamiltonu koji se sprema da po peti put postane svjetski prvak u natjecanju u Formuli 1. A za pobjedu se u Sočiju, u isto vrijeme kada i Hamilton, samo sa tribina, borio i Milorad Dodik, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) za srpskog člana Predsjedništva BiH. Njegova predizborna kampanja naime svaki put uključuje susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ovaj put susret sa Putinom je organiziran tokom utrke Formule 1 u ruskom ljetovalištu. Timing: sedam dana uoči Općih izbora u BiH.

Putin je Dodiku tom prilikom zaželio „uspjeh na izborima", a od gosta je pak na poklon dobio značku bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske čiji je Dodik predsjednik, a koja je odmah potom završila na Putinovom reveru što su pak kamere uredno zabilježile. Da se bori za nezavisnost Republike Srpske, odnosno, kako sam kaže, radi na „stvaranju političkog okruženja" za to i ne vjeruje u opstojnost BiH kao države gost ruskog predsjednika već odavno uopće ne krije, kao što ne krije ni to da je Putinov čovjek na Balkanu.

BiH i interesne sfere

A da susret Dodik-Putin u Sočiju nije bio samo jedan od brojnih fototermina ruskog predsjednika govori i činjenica da je prethodno (samo dvije sedmice uoči izbora) u BiH boravio ruski šef diplomacije Sergej Lavrov. Osim sa članovima Predsjedništva BiH u Sarajevu Lavrov je posjetio i Dodika u Banja Luci dajući mu tako, prema općoj ocjeni, nedvosmislenu rusku podršku uoči izbora.

Sam Lavrov je pak tokom posjete BiH kritizirao „nastojanja nekih vanjskih igrača da narodima na Balkanu nametne umjetni izbor koji glasi ili ste s nama ili ste s Ruskom federacijom". Lavrov je „velikodržavničkom" ocijenio izjavu šefice diplomacije EU Federice Mogherini da je „Balkan teritorija EU i da se tu nitko drugi ne treba miješati". „Taj stav je u suprotnosti sa prirodnim pravom balkanskih država da ne teže samo članstvu u EU nego i da istovremeno razvijaju veze sa onim državama sa kojima to smatraju neophodnim", bila je poruka ruskog šefa diplomacije iz BiH - zemlje za koju brojni analitičari navode da je „najzapadnija točka ruskog utjecaja u Europi".

Igranje vatrom

Kada je pak riječ o samoj BiH i njenoj državnosti Lavrov je naglasio da Rusija podržava „suverenitet i teritorijalni integritet BiH". Ta je izjava u direktnoj suprotnosti sa separatističkim težnjama jednog od njegovih bosanskohercegovačkih domaćina Milorada Dodika. „Kremlj stalno naglašava teritorijalni integritet zemlje, ali u isto vrijeme podržava političare koji se otvoreno izjašnjavaju protiv jedinstva zemlje. To je već igra vatrom", kaže Sonja Schiffers iz Berlinske Fondacije za nauku i politiku.

Za Jasmina Mujanovića to je jeftina retorika koja nema uporište u stvarnosti: „Ruska federacije kaže da podržava i teritorijalni integritet Crne Gore, a vidjeli smo što su uradili u Crnoj Gori 2016. godine. Rusija kaže i da se zalaže za teritorijalni integritet Ukrajine i to je rekla u isto vrijeme kada je anektirala Krim", kaže Mujanović, politički analitičar "Instituta Istok-Zapad" u New Yorku. Postoji dakle, kako navode sugovornici DW-a, jasna razlika između službene ruske politike i onoga što Moskva radi u praksi.

Ruski oligarh "opasan po zdravlje"

U bosanskohercegovačkoj javnosti kolaju različite teze, tvrdnje i procjene o utjecaju Ruske federacije na izborni proces u BiH. Tako primjerice Avdo Avdić, novinar portala Žurnal, navodi da je taj utjecaj vidljiv u redovnim susretima Dodik-Putin pred izbore i očiglednoj Putinovoj podršci političaru koji podriva državnost BiH. Avdić u tom kontekstu podsjeća i na Dodikove veze sa ruskim oligarhom Konstantinom Malofejevim koji je prethodnih godina više puta boravio u BiH sve dok mu u svibnju ove godine Granična policija BiH nije zabranila ulazak u zemlju s obrazloženjem da predstavlja „prijetnju BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju BiH ili međunarodnim odnosima BiH".

Malofejev, koji slovi za osobu blisku ruskom predsjedniku Putinu, je, kako navodi Avdić, pozivajući se na neimenovane "dobro obaviještene izvore", bio uključen u operaciju čija je svrha navodno bilo osiguranje financijske pomoći vlastima Republike Srpske. „Postoje sumnje da je bilo planirano da Malofejev kupi državne obveznice RS-a, kako bi tamošnje vlasti mogle nadoknaditi minuse u budžetu i kako bi s tim novcem pred izbore povećale plaće i mirovine", kaže Avdić. Malofejev se nalazi na popisu osoba kojima su EU i SAD uvele sankcije zbog djelovanja usmjerenog na destabilizaciju Ukrajine. Avdić također tvrdi da postoje pokušaji miješanja u izbore u BiH i  preko Hrvatske, jer se „Hrvatska takoreći nalazi u talačkoj krizi zbog slučaja Agrokor i svih kredita koji su došli u zemlju iz Rusije".

Krajnji cilj tog djelovanja bi onda, prema Avdićevom mišljenju, bio da na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pobijedi Dragan Čović, kandidat HDZ-a BiH i aktualni član Predsjedništva BiH koji je vrlo blizak Miloradu Dodiku. To da Rusija i preko Hrvatske ostvaruje utjecaj na izbore u BiH navodi i Jasmin Mujanović: „Nekima je kontroverzna teza da postoji značajan nivo suradnje ruskih elemenata, HDZ-a i vlade u Zagrebu. Mislim da je u interesu Rusije da u Predsjedništvu BiH budu Dodik i Čović, a ne zanima ih tko će biti treća osoba u tom slučaju", kaže Mujanović.

Spriječiti širenje NATO-a glavni cilj

A krajnji cilj svih nastojanja Moskve je, po tim tvrdnjama, jasan: spriječiti prijem BiH u NATO. Oko te točke se službeni stavovi i praksa Moskve ne razlikuju. „NATO je za Moskvu provokacija", kaže Sonja Schiffers. „Moskva uopće nema sveobuhvatnu strategiju kada je riječ o BiH i ima ograničene interese koji se odnose na određenu infrastrukturu i područja energije. BiH je mala zemlja i Rusija tu nema velike ekonomske interese. Stoga je prije svega riječ o sprečavanju širenja NATO-a", kaže Schiffers.

Jasmin Mujanović smatra da je BiH za Rusku federaciju jako važna sa „jedne strateške tačke, a ne zato što je velika država, što ima veliki ekonomski ili politički utjecaj, nego zbog svoje strateške geopolitičke pozicije". Mujanović smatra da je BiH u tom smislu čak važnija za Rusiju i od Srbije, odnosno da BiH Moskva doživljava kao strateški centar Zapadnog Balkana: „Rusija smatra da postoje pojedinci u političkom sistemu BiH poput Dodika i Čovića koji će nastaviti činiti BiH nefunkcionalnom državom, a sve dok BiH ostane nefunkcionalna ona ne može biti ni članica EU, ni NATO-a. A sprečavanje njegovog širenja je primarni strateški cilj Rusije ne samo u BiH nego i u cijeloj regiji". Zbog toga, kako navodi, Rusija uvozi nasilje, kriminal, korupciju i sve ostalo što čini zemlju nefunkcionalnom.

„Prije 10 godina je za Rusiju bilo prihvatljivo da zemlje regije uđu u EU, ali ne u NATO. Nažalost u posljednjih deset godina se desilo to da je NATO postao politički važniji od EU. Sada se ulazak u EU automatski shvaća kao ulazak u NATO. Naravno da se Rusija tome ne raduje", kaže Igor Pellicciari, stručnjak za vanjsku politiku Rusije i profesor na Diplomatskoj akademiji MGIMO u Moskvi i profesor na talijanskom Univerzitetu Urbino.

Bajka o ruskoj umiješanosti u izbore

Navode da se Rusija miješa u izborni proces u BiH Pellicciari odbacuje: „To je postalo kao mantra da se Rusija miješa u svake izbore u Europi, te da se miješala od Brexita preko talijanskog referenduma pa naravno do Trumpa. To je postalo opće opravdanje kojim se pokušava nadoknaditi nedostatak legitimiteta koji na Zapadu očigledno postoji. Zapad zapravo nema problem sa fake news, već problem fake leaders i zbog toga krivica za sve traži u Moskvi" kaže Pellicciari.

Pellicciari, kao dobar poznavatelj prilika u Rusiji i na Balkanu, navodi da se utjecaju Rusije pridaje preveliki značaj u regiji. „Mi kao da ne želimo vidjeti povijest Balkana posljednjih 25 godina. Rusija je bila najmanje uključena u ono što se dešavalo na tom prostoru", kaže on. Istina je, kaže, da Rusija sada pokušava vratiti svoj utjecaj na međunarodnom planu. „Da, ona kao imperija sigurno ima svoje interese i na Balkanu, kao što ih ima i u Italiji, Gruziji ili negdje drugdje na svijetu. No Balkan nije prioritet Rusije", smatra Pellicciari. „Danas ponovo na međunarodnom planu imamo big games. I tu su akteri ponovo Kina, Rusija, Amerika, a Balkan je tek mala kockica na međunarodnom planu", kaže on.

Sa Pellicciarijem se u ocjeni da se utjecaj Rusije na Balkanu često precjenjuje slaže i Sonja Schiffers. „Imam dojam da Rusija manje slijedi koherentnu i sveobuhvatnu strategiju, već da spontano reagira kada se za to ukaže mogućnost. Ovdje prije svega vidim odgovornost lokalnih političara koji smatraju da im dobri odnosi sa Moskvom mogu donijeti uspjeh na izborima i zbog toga se obraćaju Rusiji", kaže Schiffers.

Blokiranje euroatlantskih integracija BiH

Mujanović i Avdić na utjecaj Rusije pak gledaju drugačije. Mujanović u nastojanju Rusije da spriječi prijem BiH u NATO vidi veliku opasnost jer smatra da je prijem u NATO strateški prioritet BiH: „Država koja je članica NATO-a se ne može tek tako raspasti, kao što bi se BiH bez članstva teoretski mogla raspasti, a to bi bila katastrofa za cijelu regiju". „Utjecaj Rusije se često ne precjenjuje nego podcjenjuje", smatra novinar Avdić i to se odnosi ne samo na predstojeće izbore. Kada je pak o samim izborima riječ njihov ishod bi, kako smatra Sonja Schiffers, mogao potpuno blokirati put BiH u euroatlantske integracije, kaže Schiffers. Avdić je pak, ukoliko pobijede proruske snage, u blokadu euroatlantskih integracija BiH potpuno siguran: "Sasvim je izvjesna nova politička kriza i ne samo kriza već put u potpuno nesigurnu zonu."