Republika Srpska gubi do 10 tisuća radnih mjesta?

Dobra vijest za radnike s najnižom plaćom u Republici Srpskoj na kraju će se, po svemu sudeći, odraziti na sve građane. I to negativno. Sve je počelo u listopadu prošle godine teatralnom najavom federalnog ministra razvoja i poduzetništva Vojina Mijatovića.

„Službeno mogu reći da od 1. siječnja 2024. godine Federacija BiH kreće s primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu plaću u regiji u iznosu od tisuću maraka“, rekao je Mijatović, što je izazvalo reakciju vlasti u drugom entitetu, koja je odmah najavila za 50 maraka veću plaću od tog iznosa.

„Bilo bi vrlo dobro da poslodavci već narednih dana, zajedno s predstavnicima vlasti, počnu kreirati rješenja kako da i vlastitim doprinosom omoguće da odpočetka sljedeće godine 1.050 KM bude i isplaćivano“, predložio je predsjednik RS-a Milorad Dodik, što je izazvalo gnjev poslodavaca, a radost sindikata.

Tri mjeseca kasnije, rezultati nisu onakvi kakve je vlast očekivala. S obzirom na to da se poslodavci i vlada u RS nisu mogli dogovoriti o iznosu najniže plaće, vlada je samostalno donijela odluku o povećanju sa 700 na čak 900 maraka. Vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine nije usvojila najavljeni „veliki set fiskalnih zakona", nego povećanje najniže plaće s 569 na 619 maraka. To je raskrčilo put poslodavcima u RS da počnu razmišljati o preseljenju posla u drugi entitet.

„Sigurno je da je ta populistička igra o minimalnoj plaći plod političke smicalice vladajućih stranaka u oba entiteta. Jedino što su u Federaciji bili razumni i analizirali situaciju prije nego što su donijeli odluku, što nije slučaj u Banja Luci" kaže ekonomist Zoran Pavlović, upozoravajući na to da neke tvrtke već sele svoje poslovanje u Federaciju.

Čistačica i prosvjetni radnik u sto eura

„Dodatna zaposlenja, niskoprofitabilna aktivnost, izvozno dogovorena i orijentirana, ne može izdržati dodatne troškove. A ako neko misli da proglašavanjem minimalne plaće može dobiti glasove i zadivljuje narod u ovakvoj ekonomskoj situaciji, taj nema pojma što je realni život“, kaže Pavlović.

Da ni vlada niti ljudi koji sjede u njoj nisu upućeni, slažu se i poslodavci u Republici Srpskoj koji su i prije konačne odluke vlade upozoravali da će mnoga manja poduzeća biti primorana ugasiti proizvodnju ili da se prebace u Federaciju BiH. Veći minimalac znači i veća opterećenja na plaću koja se moraju izdvojiti za poreze i doprinose, a to znači ili otpuštanje radnika ili povećanje cijena proizvoda, što se na kraju već događa.

Predsjednik Unije udruge poslodavaca RS-a Saša Trivić upozorio je prije konačne odluke vlade da bi povećanjem najniže plaće na 1.050 maraka čistačica u sustavu obrazovanja imala toliki iznos plaće, dok bi nastavnik primao 1.200 maraka.

„Ovo je mjera koja je usmjerena na krpljenje budžetskih rupa, a ne prema radniku. Politika je donijela odluku, pa neka snosi i posljedice“, rekao je Trivić, ironično poručivši vladi u nekoliko navrata da poslodavci neće imati ništa protiv da se minimalac poveća na dvije tisuće maraka.

„Ova bitka za najnižu plaću je ustvari bitka kako doći do što većih poreznih prihoda, s obzirom na to da nedostaje sredstava u budžetu“, rekao je Trivić.

„RS i dalje pruža najbolje uvjete"

Nakon dizanja bune od strane poslodavaca i prijetnje da će prebacivati poslovanje u drugi entitet, oglasio se i predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je nakon „lažnog voleja Vojina Mijatovića od tisuću maraka", kako to nazivaju analitičari, zabio privredni autogol.

„Želim da privrednici uspješno posluju, ali to ne može ići preko leđa radnika. Populističke izjave koje imaju prizvuk ucjene, ne mogu pomoći nikome. Oni koji misle da im je bolje u Federaciji i time prijete, slobodno im je putovanje, a mi im ni prijetnju time nećemo oprostiti“, poručio je Dodik, ističući da Republika Srpska i dalje pruža nabolje uvjete za poslovanje.

Dogovora još nema ni nakon što se Dodik sastao s poslodavcima, iako je vlada pregovarač u postupku. Međutim, s obzirom na to da nije konzultirana u vezi s idejom o povećanju najniže plaće, sada se nastavljaju i pregovori s predlagačem.

„Visina najniže plaće od 900 maraka je nešto što se neće mijenjati. Tragamo kako bi pomogli svima kao što je drvna ili tekstilna industrija, industrija obuće, gdje se zapošljava najveći broj radnika. Mi ne možemo snositi odgovornost za smanjene narudžbe iz inozemstva", rekao je Dodik.

Upravo tekstilna industrija i obućari imaju najviše problema. Nerealno povećanje minimalca prijeti uništenjem čitavog sustava.

„Utvrđivanje najniže plaće 25. prosinca je bilo pogubno i katastrofa jer nismo mogli ni pripremiti naše poslovne partnere“, kaže direktor tvornice za proizvodnju obuće „Bema“ iz Banja Luke Marinko Umićević, koji kao glavni problem ne ističe preseljenje proizvodnje u Federaciju, nego prelazak poslovnih partnera u ovaj entitet.

Najviši minimalac regije

„A to je još gore. Tamo su uvjeti bolji za njih zbog jeftinije radne snage. I sada smo došli u situaciju da moj poslovođa koji ima plaću 1250 maraka, zarađuje nešto malo više od nekvalificiranog radnika koji je do sada imao 750. To je neodrživo“, kaže Umićević.

Zbog takvog stanja prognoze nisu dobre. Čak i da tvrtke ostanu u Republici Srpskoj u ovakvim uvjetima, cijena proizvodnje se mora povećati što će odbiti poslovne partnere koji žele jeftiniji proizvod. Ako ovome dodamo i rast cijena krajnjem korisniku i ukupni rast inflacije, gubitak radnih mjesta je neminovan.

„U ovoj situaciji tko god bude mogao prebaciti se samo preko papira, kako bi plaćao minimalac 619 maraka, umjesto 900, on će to učiniti. Republika Srpska će zbog toga izgubiti između pet i deset tisuća radnih mjesta“, zaključuje Pavlović.

Minimalac u Republici Srpskoj u ovom trenutku je najveći u regiji, a ispred su samo zemlje EU-a, Hrvatska (1095 maraka) i Slovenija (2352 marke). U Srbiji on iznosi 787 maraka, dok je u Sjevernoj Makedoniji 639, a u Crnoj Gori 880 maraka.