Referendum uspio, mala izlaznost

Podatak da je prve neslužbene rezultate referenduma na stranačkoj konferenciji za novinare priopćio Aleksandar Vučić, a ne Republička izborna komisija vjerojatno je dobra ilustracija političke situacije u Srbiji. U svakom slučaju, bez obzira što su građani glasali za ustavne promjene, većina sudionika političkog života smatra da je mala izlaznost na referendumu zapravo poraz vlasti, jer nije dobro objasnila građanima važnost ovog referenduma.

Nastavak loših trendova

Mala izlaznost je poruka svim političkim akterima da će biti vrlo teško motivirati građane da izađu na birališta, komentira rezultat referenduma i njegovu malu izlaznost za DW Naim Leo Beširi, direktor Instituta za europske poslove.

„Vladajuća većina je u proteklih deset godina uvjerila većinu društva da su promjene nepotrebne, da oni savršeno vladaju, i da su oni prošli na vlasti bili loši. Tako da se nastavlja trend loše izlaznosti koji smo imali i na izborima prošle godine. To je u svakom slučaju poraz demokracije i pokazatelj da participativna demokracija u Srbiji ne funkcionira", kaže Beširi.

Pravosuđe po starom

Vlast je protekli referendum na neki način reklamirala kao važan korak ka većoj neovisnosti pravosuđa, ali naš sugovornik sumnja da će do toga doći:

„To će isključivo ovisiti od struke hoće li se izboriti za veći stupanj samostalnosti i neovisnosti. Ništa tu struku nije sprečavalo da se za to izbore i u proteklih deset godina. Bojim se da pravosuđe samo sebe ne vidi kao granu vlasti već nastupaju kao da rade u službi izvršne vlasti. To će se teško promijeniti, i bojim se da će nove ustavne promjene biti plodno tlo za buduće poslušnike Srpske napredne stranke (SNS) i Socijalističke partije Srbije (SPS)", ocjenjuje direktor Instituta za europske poslove.

Lako usvajanje - loša primjena zakona

Kao još jedan važan argument u korist glasanja za promjenu Ustava vlasti su navodile europske integracije, i da su ustavne promjene na ovom području zapravo uvjet za dalji napredak Srbije ka članstvu u Europskoj uniji (EU). Naš sugovornik ističe „da za Srbiju već nekoliko godina više na važi pravilo da je dovoljno usvajati zakone i pravila".

„Ono što se u praksi pokazalo je da se zakoni vrlo lako usvajaju, ali da problemi nastaju kada dođe do njihove primjene, koja zapravo i ne postoji, i to najviše zbog političkih razloga. Za EU će biti važna implementacija zakona, hoće li premijer i predsjednik i dalje komentirati sudske slučajeve, hoće li se vršiti pritisak na suce ili na tužitelje da određene istrage pokreću ili ne pokreću. Ta praksa se nastavlja, i za sada nema nikakvih indicija da će vladajuća većina to prestati raditi", smatra Naim Leo Beširi.

Neobaviješteni građani

Čitav proces pratila je relativna nezainteresiranost šire javnosti, ali i većine političkih stranka. Vladajuće stranke su pozivale da se podrže promjene Ustava, i to su uglavnom bili sporadični pozivi.

Oporbene stranke su najprije ignorirale referendum, no nešto kasnije su neke od njih pozivale da se na referendum ipak izađe i zaokruži NE, vidjevši tu priliku da se zada nekakav udarac Aleksandru Vučiću. Dio oporbe je i ovom prilikom zastupao bojkot referenduma.

Međutim, nakon što je ukinut cenzus od 50 posto plus 1 glas za uspjeh referenduma, bilo je prilično jasno da u sadašnjim okolnostima referendum, bar što se tiče vlasti, lako dolazi do željenog rezultata, i da oporba na ovom pitanju teško može organizirati ozbiljniji otpor.

Činjenica je zato da obje strane nisu uložile previše energije u obranu svojih stavova povodom referenduma, i da se oko toga nije vodila previše burna debata. To se vidjelo i po zbunjenim izjavama građana na glasačkim mjestima, koji su uglavnom izjavljivali kako „očekuju da bude bolje" ili „da su obavili svoju građansku dužnost"- bilo je očigledno da većina građana nije baš dovoljno obaviještena zašto je ovaj referendum važan, i kakve su njegove posljedice.

Mali korak naprijed?

Argumenti za glasanje protiv su prije svega bili da je referendum organizirala nelegitimna skupština, i da se ovim ustavnim promjenama neće dobiti neovisnije pravosuđe jer glavni problemi sudstva ostaju i dalje prisutni.

Vlasti, ali i dio prije svega nevladinog sektora, tvrdili su da su predviđene promjene Ustava na području pravosuđa usklađene s preporukama Europske unije (EU), i da je to možda ne baš idealna promjena, ali da je korak naprijed ka članstvu Srbije u EU-u.

Referendum je i pored svega ipak ostao u sjenci po mnogima važnijih izbora na svim razinama 3. travnja, koje su pojedini oporbeni političari proglasili pravim i daleko važnijim referendumom o vlasti Aleksandra Vučića.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu