Referendum razdora?

Referendum o pravosuđu u Bosni i Hercegovini koji je raspisala Narodna Skupština Republike Srpske (NSRS) mogao bi, prema ocjeni stručnjaka, biti „uvod u pravnu anarhiju“. Takav referendum, nema uporišta u Ustavu BiH, niti je logičan, kaže za Deutsche Welle bivši sudac i tužitelj Vehid Šehić. „Logično je da, ukoliko se radi o pitanjima koja se tiču državnih institucija, odluke o referendumu ne mogu donositi entitetski parlamenti, jer ćemo onda ući u razdoblje apsolutne anarhije“, kaže Šehić.

„Po istom principu, sutra bi i u Federaciji BiH mogao biti raspisan referendum, npr. sa pitanjem: jeste li za to da se formira novo ministarstvo na razini države? Po mojoj logici, takvi referendumi se ne mogu raspisivati i nemaju pravni učinak. U konkretnom slučaju, Zakon o sudu i tužiteljstvu, pa i Krivični zakon BiH, prošli su kroz parlamentarnu proceduru i dobili demokratski legalitet i legitimitet“, pojašnjava Šehić.

Pojedini pravni stručnjaci iz RS-a, međutim, vjeruju kako postoji ustavna i zakonska utemeljenost za održavanje referenduma, da najavljeni referendum ne predstavlja napad na daytonska rješenja i da neće ugroziti integritet i suverenitet BiH. Državnom Sudu i Tužiteljstvu u Republici Srpskoj se osporava objektivnost, a zamjerke se uglavnom odnose na broj procesuiranih predmeta ratnih zločina počinjenih nad Srbima u BiH.

Politički pritisak na pravosuđe

No, Vehid Šehić smatra da ne treba raspisivati referendum kako bi se ustanovilo da li su građani zadovoljni radom Suda i Tužiteljstva BiH. „O radu Suda i Tužiteljstva treba raspravljati u Parlamentu BiH, sa institucijom koja je dužna kontrolirati njihov rad, a to je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, i na taj način vidjeti u čemu je problem i zašto su građani nezadovoljni“, ističe Šehić.

Prema njegovom mišljenju, u ovom slučaju radi se o „zamjeni teza“ i „političkom pritisku na pravosuđe“. „Čvrsto vjerujem da do referenduma neće doći, ali će se u sljedećem periodu govoriti o efikasnosti, neovisnosti i profesionalnosti sudske vlasti na razini države. Sud i Tužiteljstvo su posljednja brana našeg ljudskog dostojanstva, naših ljudskih i građanskih prava. Ukoliko nemamo povjerenja u te institucije, onda o tome treba razgovarati, ali u institucijama vlasti BiH“, ističe Šehić.

„Odluka NSRS-a, osim što unosi dodatne političke napetosti u ionako uzavrelu političko-sigurnosnu bosansko-hercegovačku svakodnevicu, pravno je potpuno irelevantna, budući da sudovi i tužiteljstva obavljaju poslove iz svoje zakonima propisane nadležnosti, bez obzira žele li to građani ili ne“, kaže u komentaru za Deutsche Welle dr. Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.

Referendum ne bi donio bitne promjene

„S druge strane, u ovom slučaju radi se o nadležnosti državnih pravosudnih organa čiji rad i nadležnost 'pokriva' cijeli teritorij BiH, pa entitetski organi nemaju nadležnost odlučivati u toj materiji. U tom smislu, čak i samo referendumsko pitanje, kako god bude formulirano, zvučat će besmisleno. U principu, čak i da svi stanovnici RS-a koji imaju pravo glasa iziđu na referendum i svi glasaju 'protiv' rada državnih pravosudnih organa, ništa se neće promijeniti. To će se potvrditi prvi put kada nekog građanina RS-a, osumnjičenog za krivično djelo iz nadležnosti državnih pravosudnih organa, uhiti SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) po nalogu Tužiteljstva BiH“, kaže profesor Seizović.

„Na koncu, svaka ozbiljna država ima mehanizme zaštite od ugrožavanja vlastitog ustavno-pravnog uređenja, a oni su, paradoksalno je, upravo ovi čije djelovanje referendum želi spriječiti. BiH, osim institucija sistema, ima i Ured Visokog predstavnika čiji je mandat, među ostalim, osiguranje efikasne provedbe civilnih aspekata mirovnog rješenja, u koje, svakako, spada i osiguranje poštivanja Ustava BiH“, ističe Seizović.

Kako naći rješenje za nastalu situaciju, a da se pritom izbjegne zapaljiva retorika koja posljednjih dana puni medijske izvještaje u BiH i regiji? „Treba sjesti za stol i otvoreno razgovarati. Politika treba afirmirati afirmira kulturu dijaloga i kompromisa. Niti jedna strana ovdje ne gradi BiH po mjeri građana, nego po vlastitoj mjeri, i optuživati drugoga, a ne vidjeti svoje propuste politički je licemjerno. Možda je vrijeme da se suočimo s realnošću, da budemo objektivni i samokritični. Možda je ovo vrijeme moralnog, političkog pročišćenja BiH“, zaključuje Vehid Šehić.