Raste nasilje protiv kršćana u svijetu
16. siječnja 2019
Unatoč svim pričama o zatopljavanju odnosa na korejskom poluotoku Sjeverna Koreja ostaje na vrhu statistike strahota. 18 put zaredom Sjeverna Koreja je na vrhu ljestvice progona kršćana, koju na temelju statističkih podataka sastavlja kršćanska humanitarna organizacija Open Doors. I dalje je pritisak na kršćane na svim područjima života ekstreman, stoji u izvještaju koji je danas (16.1.) objavila ta organizacija.
"Svaki otklon od štovanja vrhovnog političkog vođe" smatra se zločinom. U lipnju 2018. se američki predsjednik Donald Trump u Singapuru sastao sa sjevernokorejskim vođom Kimom Jong Unom. Ali, prema izvještaju organizacije Open Doors, to nije imalo nikakvog pozitivnog učinka na slobodu vjere u toj zemlji.
Više ubijenih kršćana
Progon kršćana je, po navodima organizacije Open Doors, globalni trend već više od deset godina. Razlog tomu je i rast broja totalitarnih režima. I u 2018. godini je u svijetu poraslo nasilje protiv kršćana i njihov progon. Po navodima ove organizacije u brojnim zemljama već godinama sve brže raste nasilje prema kršćanima.
To znači da nema samo više nasilja i progona kršćana nego da se to iznadproporcionalno pojačava. Tako je broj dokumentiranih ubojstava kršćana, prema ovom izvještaju, s 2.782 u 2017. godini porastao na 4.136 u prošloj godini. Najviše ih je ubijeno u Nigeriji.
Prema navodima ove humanitarne organizacije u sve više zemalja u svijetu se progoni kršćane. U "Indeksu progona 2019" ova organizacija navodi jedanaest zemalja u kojima se mora govoriti o "ekstremnom progonu kršćana". Prije pet godina je takvo stanje bilo samo u jednoj zemlji: Sjevernoj Koreji. Ekstremnom progonu su izvrgnute stotine milijuna kršćana.
Indija dospjela na deseto mjesto
Među zemljama u kojima je najteži položaj kršćana nisu samo Iran, Somalija ili Sudan i zemlje u kojima se ratuje kao što su Jemen i Afganistan. U tu skupinu pripadaju i Indija i Eritreja. Na jedanaestom mjestu je Sirija.
Najpoznatija pojedinačna osoba koja je prošle godine postala simbol progonjenih kršćana je Pakistanka Asja Bibi. Ta nepismena žena, majka više djece, je 2010. osuđena na smrt zbog navodnog bogohuljenja, što je izazvalo brojne reakcije i kampanje diljem svijeta. Kad je krajem listopada 2018. pakistanski Vrhovni sud odbacio presudu, u toj zemlji je došlo do višednevnih nasilnih prosvjeda islamskih ekstremista. Za Open Doors je taj dramatični slučaj simptomatičan. Pakistan je uz Nigeriju zemlja s najviše nasilja prema kršćanima. Nasilje protiv kršćana je dio svakodnevice. A osobito ugrožene su kršćanske djevojke i žene. Njih se često otima, prisilno udaje i prisiljava da prijeđu na islam.
Progon u vlastitoj obitelji
U svom izvještaju Open Doors navodi različite oblike progona. Najčešći je progon u vlastitoj obitelji u slučaju da netko prijeđe s islama na kršćanstvo. Drugi oblik ugrožavanja kršćana je progon od strane ekstremističkih skupina kao što su Islamska država, Abu Sayyaf ili Boko Haram. Treći oblik je kad kršćane progoni cijelo društvo, kao primjerice u Indiji. Pokazuje se da u tim slučajevima nisu ugroženi samo kršćani nego i druge vjerske manjine.
Organizacija Open Doors navodi 50 zemalja u kojima su kršćani progonjeni ili im se uskraćuje sloboda vjere. Uočava se da su se bivši borci IS-a prebacili iz Iraka i Sirije u druge zemlje Bliskog istoka kao i u Aziju i južnu Afriku.
Opsežno istraživanje
Humanitarna organizacija Open Doors, po vlastitim navodima, pomaže progonjene kršćane u šezdesetak zemalja. Ona se smatra nadkonfesionalnom, ali je bliska Njemačkom evangeličkom savezu (Deutsche Evangelische Allianz) koji okuplja 60-ak evangeličkih organizacija. Kršćanima u drugim zemljama pruža ne samo humanitarnu pomoć nego i šalje biblije, pomaže u prevođenju vjerskih knjiga i teološkim seminarima.
Podaci o progonu kršćana dobiveni su na temelju opsežnog upitnika koji ta organizacija svake godine dostavlja svojim i vanjskim stručnjacima, kao i voditeljima vjerskih zajednica na terenu. Unatoč određenim manjkavostima ovaj izvještaj pomaže u stjecanju slike o stvarnom stanju u pojedinim zemljama, jer upitnik ispunjavaju osobe na licu mjesta koje imaju neposredan uvid u tamošnje stanje.