Ramazan u Jeruzalemu i Gazi - malo je razloga za slavlje

Pred početak svetog mjeseca Ramazana (u noći sa 10. na 11. ožujak) ulice starog grada u istočnom Jeruzalemu su tiše nego obično. Za razliku od prethodnih godina, nema svečanih ramazanskih svjetala koja obasjavaju uske uličice. Vlada mračno raspoloženje s osjećajem neodlučnosti o tome kako će se odvijati za muslimane sveti mjesec posta i molitve.

„Ne osjećamo Ramazan. Rat u Gazi svima je na umu," kaže Um Ammar, hodajući ulicom Al-Wad, jednom od glavnih ulica drevnog grada. Prema navodima Ministarstva zdravstva u Pojasu Gaze, kojim upravlja Hamas, dosada je tamo poginulo oko 31.000 ljudi, a humanitarne organizacije upozoravaju na prijeteću glad.

„Ovdje u Jeruzalemu ćemo imati iftar. Ali, ima puno ljudi koji neće moći ništa jesti jer u Gazi nema hrane," kaže Ammar misleći na obrok kojim se prekida post pri zalasku sunca. „Ovo nije Ramazan, više liči na osmine za pokoj duše".

Hašem Taha je vlasnik trgovine začinima u Al-Wadu. „Jeruzalem je vrlo tužan. Ljudi u Gazi su naša rodbina, oni su nam porodica i jako smo pogođeni onime što se tamo događa," kaže Taha.

Stanovnici se nadaju da će Ramazan proći u miru

Vlasnici trgovina i stanovnici istočnog Jeruzalema godinama gledaju napetosti i nasilje između izraelske granične policije i Palestinaca. Većina se nada da će relativna tišina u gradu prevladati tijekom ramazana.

Ove godine rat u Gazi, koji je počeo nakon što su Hamasovi militanti 7. listopada ubili 1.200 ljudi na jugu Izraela i oteli više od 240 ljudi, baca tamnu sjenu na Ramazan.

U prošlosti su napetosti bile uglavnom povezane s kompleksom oko džamije Al-Aksa, kojeg muslimani nazivaju Haram al-Sharif, dok Židovi govore o Brdu hrama.

Žarište sukoba: džamija Al-Aksa

Tijekom Ramazana, stotine tisuća muslimana se okupljaju na molitvama na velikom trgu ispred džamije Al-Aksa. Pokušaji Izraela da Palestincima uvedu starosna ograničenja ulaska u sveto mjesto, koje je sveto za muslimane i Židove, često su dovodili do sukoba ili eskalacije između policijskih snaga i vjernika.

Ali bilo je napetosti i nasilja i u drugim dijelovima istočnog Jeruzalema koji je anektirao Izrael, posebno oko Damaških vrata i trga pred tim drevnim ulazom u Stari grad. Tamo je izraelska policija sprječavala mlade Palestince da se okupe na stepenicama tijekom ramazanskih večeri. Još uvijek je nejasno hoće li ove godine Palestinci s okupirane Zapadne obale moći ući u Jeruzalem.

Hamas - kojeg Izrael, SAD, EU, Njemačka i druge zemlje označavaju kao terorističku organizaciju - također je nastojao iskoristiti važnost svetog mjesta za Palestince i muslimane širom svijeta. Prošlog tjedna je lider Hamasa Ismail Haniyeh u televizijskom govoru pozvao Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali da prvog dana mjeseca Ramazana marširaju do džamije Al-Aksa.

Izraelska vlada je u utorak (5.3.2024) priopćila da u ovom trenutku neće uvoditi nikakva nova ograničenja. „Tijekom prvog tjedna Ramazana, vjernicima će biti dozvoljeno da uđu na Brdo hrama u broju koji je sličan prethodnim godinama", navodi se u priopćenju koje je objavio kabinet premijera.

Dalje se navodi da će se „provoditi tjedna procjena sigurnosnih aspekata". Krajnje desničarski članovi izraelskog kabineta pozvali su na stroga ograničenja za Palestince tijekom Ramazana.

Hoće li pristup Al-Aksi ostati otvoren?

Vjerski zvaničnici pozdravili su odluku vlade. „Vrlo smo sretni što će u ovom muslimanima blagoslovljenom mjesecu  vrata džamije Al-Aksa biti otvorena za sve vjernike bez starosnog ograničenja", rekao je za DW šeik Azzam al-Khatib.

On je direktor tijela odgovornog za implementaciju jordanskog patronata nad islamskim i kršćanskim svetim mjestima u Jeruzalemu i šire.

„Naš cilj je da tamo obavljamo molitve i da u potpunoj tišini i spokoju dođemo do džamije i iz nje izađemo”, kaže Azzam al-Khatib.

Početak Ramazana je bio navođenm i kao svojevrsni rok za napore američkih, katarskih i egipatskih posrednika u pri u sklapanju novog sporazuma o taocima i privremenom prekidu vatre između Izraela i Hamasa. Međutim, čini se da sporazum o oslobađanju 134 izraelska taoca, za koje se vjeruje da ih još uvijek drži Hamas, do daljnjeg neće biti realiziran.

U Gazi su postojale nade da će prekid vatre, čak i privremeni, donijeti malo predaha. Barem bi bilo manje straha i tjeskobe, rekao je Nour Al-Muzaini za DW. Ovaj 36-godišnjak je u posljednjih šest mjeseci prošao čitav Pojas Gaze, od grada Gaze, do Khan Younisa i na kraju do pograničnog grada Rafa.

„U Ramazanu poštujemo rituale koji su sastavni dio našeg normalnog života, kao što su prekid posta i molitva. To je mjesec milosti i oprosta, ali teško je to prakticirati kada ste raseljeni", kaže Al-Muzaini.

Tmuran Ramazan

Tamer Abu Kwaik najviše brine za svoju djecu. On i njegova obitelj sada žive u šatoru u Rafi. Ramazan je, kaže Abu Kwaik, uvijek bio posebno vrijeme za obitelj. "U danima prije rata djeci smo pravili lijepu atmosferu. Ali sada, usred rata, dajemo sve od sebe da im izmamimo osmijehe na lica. Međutim, dok ukrašavam šator shvaćam da neće biti tako svečano kao što je bilo", kaže Kwaik.

Posebno je teško izaći na kraj s neizvjesnošću. "Pokušavamo se psihički izboriti s ovom krizom, nadajući se da će se rat uskoro završiti i da će doći do prekida vatre kako bi se mogli vratiti kući", rekao je Abu Kwaik. "Moja kuća je srušena. Često se pitam šta ću raditi kada se rat završi."

Ako se ne postigne novi sporazum o taocima, Izrael je rekao da će proširiti svoju kopnenu operaciju na Rafu, gdje se procjenjuje da trenutno traži sklonište oko 1,4 milijuna raseljenih Palestinaca.

Premijer Benjamin Netanyahu ponovio je da će "IDF (Izraelske obrambene snage) nastaviti djelovati protiv svih Hamasovih bataljona širom pojasa - a to uključuje i Rafu, posljednje uporište Hamasa".