Putinove (nove) špijunske mreže u Europi

Nekoliko običnih i satelitskih antena s tim da nekoliko njih očito više nije u pogonu: dio tehnologije koju se može vidjeti na krovu ruskog generalnog konzulata u Bonnu djeluje prilično istrošeno. No dojam vara: razne strukture na krovovima kompleksa zgrada koje ne otkrivaju što se iza njih krije mogle bi biti puno važnije za Rusiju: ​​prema podacima iz sigurnosnih krugova, iza njih se krije najsuvremenija komunikacijska i špijunska tehnologija.

Kaže se da su ovi sveobuhvatno instalirani objekti važan razlog zašto se rusko vodstvo još drži lokacije u Bonnu. Nakon što je Rusija 2023. godine ograničila ukupno njemačko predstavništvo u Njemačkoj na 350 ljudi, u što pripadaju diplomati, nastavnici, zaposlenici u raznim zakladama, njemačka vlada naredila je zatvaranje konzulata. Putinov režim odlučio je zadržati samo veleposlanstvo u Berlinu i generalni konzulat u Bonnu. To ima posljedice na konzularni rad, ali i na špijunažu.

Prema informacijama javnog servisa WDR-a, NDR-a i dnevnika "Süddeutsche Zeitung", rad ruskih tajnih službi promijenio se od početka agresije na Ukrajinu. Protjerivanje desetaka špijuna, akreditiranih kao diplomati, zadalo je udarac Moskvi. Ali kako je pokazalo istraživanje provedeno u sigurnosnim krugovima, Rusija je promijenila taktiku.

Koncentracija na preostalo osoblje?

Prema istraživanju novinara, oko 20 špijuna i dalje su akreditirani kao diplomati u Njemačkoj. Međutim, to više nije dovoljno za izvođenje složenih operacija također i zato što njemačke sigurnosne službe vjeruju da vrlo dobro prate ovo preostalo osoblje.

Špijuni prerušeni u diplomate uvijek su bili u središtu zanimanja njemačkog Ureda za zaštitu ustavnog poretka. Njihov diplomatski status uvelike ih štiti od kaznenog progona i tradicionalno se koriste za vrbovanje izvora za dobivanje informacija. Njemačka protuobavještajna služba procjenjuje da su do trećine ruskog diplomatskog osoblja zapravo agenti.

Sve do ruskog napada na Ukrajinu, njemački političari izbjegavali su poduzimanje oštrijih mjera protiv ruskih špijunskih aktivista. Jer trebalo je paziti na to da se krhki diplomatski odnosi ne dovedu u pitanje. Znalo se da će Rusija u slučaju protjerivanja njezinog osoblja naknadno protjerati jednak broj njemačkog diplomatskog osoblja iz Rusije.

Međutim, ta diplomatska suzdržanost je nestala: Njemačka je protjerala ukupno 40 ruskih diplomata u travnju 2022. Sljedeće godine još 30, uključujući očito gotovo cijelo tehničko osoblje, a slično se dogodilo i u mnogim drugim europskim zemljama.

Nakon protjerivanja gotovo 500 špijuna u posljednje dvije godine, od europske špijunske mreže u ruskim veleposlanstvima i konzulatima, koja je održavana desetljećima, nije ostalo mnogo.

Dijelom Rusija pokušava zamijeniti protjerano osoblje u Europi, primjerice špijunima koji su prethodno bili raspoređeni u veleposlanstvima u Africi. Nizozemska domaća obavještajna služba također je nedavno upozorila da se agenti s lažnim biografijama infiltriraju prerušeni u poslovne ljude.

Istovremeno, Rusija se oslanja na zemlje s prijateljskim vladama poput Mađarske i Srbije. No ruski špijuni su sada, prema nekim informacijama, aktivniji u Turskoj, Dubaiju i Sjevernoj Africi. Putinov režim također je osumnjičen za suradnju i s organiziranim kriminalom.

Brutalniji pristup

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Moskva je usvojila i "stroži pristup" - barem tako to opisuje njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka. To znači da Kremlj uzima u obzir činjenicu da bi agenti mogli biti uhićeni stoga su i operacije beskrupuloznije. U to pripada i nedavna objava, primjerice, presretnutog razgovora njemačkih generala o projektilima "Taurus" što je imalo za cilj posvađati zapadne sile.

Intenziviralo se širenje lažnih vijesti kako bi se pokrenule široke kampanje dezinformiranja. U Poljskoj i Češkoj nedavno su otkrivene mreže za politički utjecaj, a navodno su za te potrebe za novac vrbovani i neki političari, kako pokazuje skandal oko AfD-ovog političara Petra Bystrona. Odbjegli Jan Marsalek, bivši visokopozicionirani menadžer njemačkih financijskih servisa kojeg se sumnjiči za financijske malverzacije, navodno upravlja mrežom agenata širom Europe.

Belgija se bori protiv špijunaže

Generalni konzulat u Bonnu očito bi mogao odigrati posebnu ulogu za rusku špijunažu: velik dio njemačkog ministarstva obrane i dalje se nalazi u Bonnu. U bivšoj njemačkoj prijestolnici djeluju i mnoge međunarodne organizacije čiji rad zanima Moskvu. U isto vrijeme, osoblje iz Bonna može brzo otputovati u susjedne zemlje poput Francuske, Nizozemske, Luksemburga ili Belgije.

Bruxelles, kao sjedište Europske unije i NATO-a, ruskom je vodstvu posebno važan za prikupljanje informacija. No Belgija je u posljednje vrijeme prilično pojačala protuobavještajne aktivnosti na domaćem terenu. Zbog toga za Moskvu Bonn igra važnu ulogu, jer tamo stacionirani agenti nisu nužno na radaru službi susjedne Belgije.

Opasnost iz Austrije

Agenti iz Bonna se mogu slobodnije kretati i kontaktirati potencijalne izvore informacija. No, ono što je posebno važno jest da njihova djelatnost u slučaju otkrivanja u inozemstvu ne bi automatski dovela do diplomatskih problema, jer teoretski nisu akreditirani kao osoblje veleposlanstva u zemlji u kojoj djeluju. "Putujući agenti" tako iskorištavaju neku vrstu međunarodne rupe u zakonu.

Njegovanje izvora informacija u inozemstvu očito je postalo još važnije za Rusiju - uključujući i špijunske aktivnosti u Njemačkoj. Sigurnosni krugovi kažu da bi posebnu ulogu u operacijama u Njemačkoj trebalo imati i akreditirano diplomatsko osoblje u Austriji. Vlada u Beču naime nije sudjelovala u opsežnim protjerivanjima osoblja veleposlanstva. Do sada je samo osam špijuna moralo napustiti Austriju - iako se procjenjuje da u Beču djeluje i do 100 ruskih agenata koji su akreditirani kao diplomati.

nk(ARD)