Putinova sigurna pobjeda

U Rusiji ništa novo: Vladimir Putin će po četvrti put postati predsjednik zemlje i tako u narednih šest godina određivati sudbinu Rusije. Pobjeda 65-godišnjeg Putina danas (18.ožujka) se očekuje sa sigurnošću s obzirom na to da vodi u svim ispitivanjima javnog mnijenja. Državi bliski instituti predviđaju da će osvojiti više od 70 posto. Bio bi to osobni rekord za bivšeg časnika KGB-a koji je za predsjednika Rusije izabran prvi put 2000. godine.

Putinov rejting je trenutno na vrhuncu, smatra sociolog Lev Gudakov, šef renomiranog instituta za istraživanje javnog mnijenja Centar Levada. "Visok stupanj odobravanja njegove politike ovisno od patriotsko-vojnih valova se bazira na nepostojanju alternative i postojanju iluzija", rekao je Gudakov u prosincu u razgovoru za Deutsche Welle. Jedna takva iluzija je vjerovanje brojnih Rusa da će Putin osigurati dosadašnje blagostanje.

Protukandidati

Ukupno osam kandidata sudjeluje na ruskim predsjedničkim izborima. Među njima su desničarski populist Vladimir Žirinovski ili liberalni opozicionar Grigori Javlinski, ali i nova lica. Tako su komunisti umjesto svog vođe Genadi Sjuganova poslali lokalnog političara i Staljinovog obožavatelja Pavela Grudinina. Ovaj 57-godišnjak, koji vodi uspješnu poljoprivrednu tvrtku u Moskvi, je u ispitivanjima javnog mnijenja na drugoj poziciji doduše daleko iza Putina, ali ipak ispred Žirinovskog.

Nova je i jedina žena među kandidatima, 36-godišnja televizijska voditeljica Ksenija Sobčak, kćer bivšeg gradonačelnika St.Petersburga Antolija Sobčaka, čiji je Putin bio zamjenik 90-tih godina. Samoproglašena "kandidatkinja protiv svih" pokušava dobiti glasove liberalnih protestnih birača i pomaže time Kremlju, svjesno ili nesvjesno, da poveća izlaznost na izborima.

Na prvi pogled su zastupljene sve političke struje od krajnje ljevice do krajnje desnice, pri čemu se Putin pozicionira u političkom centru. Ipak taj dojam vara. U ispitivanjima javnog mnijenja svi kandidati osim Putina imaju popularnost ispod deset posto i favoritu na predstavljaju pravu konkurenciju. Neki su osumnjičeni da u dogovoru s Kremljom zapravo nastupaju kao statisti. Postoje doduše televizijske debate u kojima kritiziraju Putina, ipak one često završavaju neredom i bez sadržaja. Šef Kremlja sam u njima nikada ne sudjeluje.

Navalni ostaje izvan igre

Opozicioni političar Aleksej Navalni, koji se stilizirao u Putinovog protukandidata broj jedan, na izborima uopće neće sudjelovati jer mu nije dozvoljeno. On poziva na bojkot izbora. 41-godišnji moskovski političar i borac protiv korupcije je u sudskom procesu za koji smatra da je namješten, osuđen zbog gospodarskog kriminala na uvjetnu kaznu. Navalni slovi kao najutjecajniji opozicioni političar i do sada je već organizirao brojne proteste. Instituti za ispitivanje javnog mnijenja vjeruju da on na fer izborima ne bi pobijedio Putina, ali da bi mogao ublažiti utjecaj šefa Kremlja.

Vjerojatno najveća nepoznanica ovih izbora je to hoće li Navalni nakon Putinove vjerojatne pobjede ponovo organizirati prosvjede. "Vjerujem da ljudi u osnovi imaju pravo na ustanak protiv tiranije", rekao je Navalni u veljači za DW. "Ipak ono što se sada događa u Rusiji su apsolutno mirne akcije. Stav prosvjednika je mnogo mirniji od stava vlasti koja svake prosvjede prati nekom vrstom militantnog prisustva", rekao je Navalni.

U zimu 2011/2012. godine Navalni je bio vođa prosvjeda koji su tada gurnuli u sjenu Putinov povratak u Kremlj. Nezadovoljstvo gradske srednje klase Putinom izvelo je desetke tisuća ljudi u Moskvi na ulicu. Njegov imidž uspješnog vlastodršca dobio je tada prve pukotine.

Brige oko izlaznosti

Nakon pobjede na posljednjim predsjedničkim izborima Putin je reagirao ograničenjima slobode okupljanja i govora i osnivanjem Rosgvardije, njemu lično podređene policijske jedinice. Ona je spremna na gušenje svakog ustanka - kao primjerice u susjednoj Ukrajini 2014. godine.

Kako bi se signalizirao novi početak, smijenjen je šef izbornog povjerenstva koji se našao izložen optužbama zbog navoda o manipulacijama na izborima. Zadatak njegove nasljednice je između ostalog da potakne izlaznost na izborima. Proteklih godina je sve manje Rusa izlazilo na izbore posebice u velikim gradovima kao što je Moskva.

Čini se da je Kremlj zabrinut i da vlasti pokušavaju svim sredstvima privući građane za izlazak na izbore. Snimljeni su čak i šaljivi videi koji bi preko društvenih mreža trebali privući građane na izbore.

Baština trećeg mandata

Putinov treći mandat koji se sada približava kraju promijenio je Rusiju više nego oni raniji. Aneksija Krima slovi kao prekretnica koja je Putinovu popularnost, koja je u tom trenutku stagnirala, podigla u visine, dovela do toga da se stanovništvo stavi iza predsjednika i dovela zemlju na kurs konfrontacije sa Zapadom. Političari i mediji od tada potiču raspoloženje kao u opkoljenoj tvrđavi. Ratna retorika je postala svakodnevnica.

Spirala sankcija, kojoj se Zapad najprije nevoljko okrenuo, dobiva sve više na snazi nakon mogućeg pokušaja miješanja Rusije na predsjedničkim izborima u SAD 2016. godine. Do sada su ove sankcije manje štetile Moskvi nego pad cijena nafte i plina na svjetskom tržištu 2014. godine. Nakon dramatičnog pada prošle godine ruska ekonomija ponovo polako bilježi rast a čini se da je i inflacija zaustavljena. Međutim 2017. godine je za 1,7 posto smanjena realna kupovna moć stanovništva četvrtu godinu za redom. Nasuprot tome izdaci za naoružanje su održani na visokoj razini koja odgovara troškovima za obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.

Putin 4.0 - mračni izgledi?

Vojnim uplitanjem u sirijski rat na strani predsjednika Bašara al-Asada, vodstvu u Moskvi je pošlo za rukom okončati Putinovu djelomičnu izolaciju na međunarodnom planu i etablirati Rusiju kao velikog igrača na Bliskom istoku. Time je Putin poduprio svoje nastojanje da Rusiju ponovo etablira kao veliku silu. U njegovom programskom govoru o stanju nacije početkom ožujka Putin je sebe predstavio kao uspješnog vlastodršca koji svoj narod vodi do jedne pobjede do druge. Za iznenađenje se pobrinula njegova prezentacija novog atomskog oružja, adresirana na supranika SAD. Putinova poruka: Ne ulazite u sukob s nama.

Čini se da je vanjska politika glavna tema u Putinovoj predizbornoj kampanji. Što se više bliži izborni dan to više predsjednik maše atomskim naoružanjem. U jednom dokumentarnom filmu pod naslovom "Svjetski poredak 2018" Putin je jasno rekao da će u slučaju napada na njegovu zemlju upotrijebiti atomsko naoružanje čak i ako bi to značilo kraj svijeta. "Čemu trebamo svijet ako tamo ne bi bilo Rusije?"

A znakovi i dalje predskazuju oluju. SAD sprema nove sankcije. Rusija koja je do sada reagirala samo sa zadrškom, vjerojatno će ipak uzvratiti udarac. U istočnoj Ukrajini bi ubrzo mogao eskalirati zamjenski rat. Na Bliskom istoku prijeti proširenje rata u Siriji koji bi mogao zahtijevati jači angažman ruske vojske.

Putin je prethodne godine koristio kako bi svoju zemlju vojno ojačao i oslobodio se Zapada bilo da je riječ o živežnim namirnicama, bankama ili internetu. Neki promatrači upozoravaju na razuzdanu Rusiju nakon izbora ili najkasnije nakon Svjetskog nogometnog prvenstva u ljeto.