Puno birokracije, malo kapitala

Povjerenik Europske unije za gospodarstvo Günter Verheugen jučer je u Bruxellesu gotovo zavapio kako bi kod tog pitanja i gospodarstvenicima i političarima zapravo moralo gorjeti pod nogama, jer će nas Kina i Indija golemim koracima preteći, na primjer u strojogradnji ili na polju genetske i biotehnologije. «Od konkurencije, s kojom ćemo se u idućih pet do deset godina susresti na sektorima za koje smo mislili da smo u njima nenadmašivi, čovjeku zastaje dah. To i jest razlog zbog kojega bismo se hitno trebali požuriti», doslovno je rekao Verheugen.

Puževim korakom se ništa ne postiže

Otkako je 2000. godine donesena takozvana Lisabonska gospodarska strategija, inovacija i istraživanje središnje su teme Europske unije. No, države se članice prilično sporo primiču dogovorenome cilju – izdvajanju i ulaganju tri posto bruto nacionalnog proizvoda u istraživanje. Europska će komisija u sljedećih sedam godina za poticaj istraživanja na raspolaganje staviti 54 milijarde eura, daleko ispod iznosa koji u tu svrhu uplaćuju Sjedinjene Američke Države. Povjerenik Verheugen stoga zahtijeva više novca: «Političke se elite u svim zemljama članicama moraju konačno osloboditi dojma da sve može ostati kao i do sada, da se Europa i dalje može provlačiti kroz iglene uši i da će već nekako proći kroz proces globalizacije.»

Sve je u znanju i obrazovanju

Na summitu Europske unije u finskome Lahtiju šefovi država ili vlada će se idućeg mjeseca ponovo pozabaviti tim pitanjem. Europska komisija predlaže pokretanje takozvanih pokusnih tržišta, na primjer u izgradnji stanova s posebno učinkovitim sustavom korištenja energije – projekt na kojem bi surađivala sveučilišta, tvrtke i javna uprava. Günter Verheugen, koji se ponekad sam sebi doima poput papagaja, neumorno ukazuje na nužnost reformi u obrazovnome sustavu mnogih europskih zemalja. Nije Njemačka jedina država s premalim brojem akademski obrazovanih ljudi. «Nema druge pomoći. Potrebno nam je više i bolje obrazovanih ljudi u Europi. I stoga apeliramo na države članice Europske unije da reformiraju svoje obrazovne sustave, kako bi ljude bolje pripremile na izazove budućnosti», kaže Verheugen.

Živ izumiteljski duh

Europska će komisija do 2009. godine, kao vodeću ustanovu takve vrste u svijetu, utemeljiti Europski institut za istraživanje i tehnologiju, koji ni po čemu neće zaostajati za sličnom institucijom u Sjedinjenim Državama. Verheugen se nada kako će time u Europi zadržati vrhunske mlade stručnjake koji trenutno masovno odlaze u Ameriku. O nužnosti tog koraka najbolje govori i podatak koji slikovito dočarava životnost istraživačkog i izumiteljskog duha u Europi. Njemačkom je patentnom zavodu samo prošle godine prijavljeno više od 60 000 novih izuma i otkrića. No, nisu sve ideje pretočene u proizvode odnosno dovedene do stupnja opće uporabljivosti. Svaki treći ili četvrti izum ostaje neiskorišten – i to zbog manjka novca, kaže Oliver Koppel s Njemačkoga gospodarskog instituta u Kölnu: «Glavni je problem, barem kod manjih i srednjih poduzeća, financiranje. Plasiranje novih proizvoda na tržište je izrazito skupa stvar, čak i kada je odgovarajući izum zaštićen prijavom Patentnome zavodu, te za manja i srednja poduzeća predstavlja dijelom nesavladivu prepreku.»

Na vrijedne patente pada prašina

I tako se neprocjenjiva blaga neiskorištenih izuma povlače po ladicama Patentnog zavoda. Kada bi ih se prodalo, zaradilo bi se više od osam milijardi eura – dokaz da su inovacije najbolji put do novih radnih mjesta. Tvrtke koje na tržište izbace nov i originalan proizvod zapošljavaju sedam puta više radnika od tradicionalnih poduzeća. Stoga je poticaj istraživanja i razvoja i javna zadaća. «Problem poticaja inovativnosti u Njemačkoj je da do trenutka izuma, dakle prijave patenta, uživamo vrlo dobru potporu države. No, stvarna inovacija je tek pretakanje ideje u proizvod, a na tom smo polju neuspješni. To znači da imamo mnogo dobrih ideja, no na tom mjestu otkrića prestaje i ne samo novčana podrška države», žali se Koppel.

Treba poticati mala poduzeća

Većinu novih radnih mjesta otvaraju manja i srednja poduzeća. Njih bi posebno trebalo podržati u razvoju novih proizvoda. No, od tvrtki koje profitiraju od programa državne potpore 80 posto su velika poduzeća, kaže Oliver Koppel s Njemačkoga gospodarskog instituta. «Zamislimo da sam razvio laser koji se, na primjer, može upotrijebiti u proizvodnji, recimo, automobila. Čest je problem da takav projekt ne pripada isključivo jednoj tehnološkoj grani. Tako automobilska industrija ne odgovara strategiji državnih poticaja, ali laserska tehnologija – uz neke iznimke – tim zahtjevima itekako udovoljava. Programi postoje, ali je za poduzeća često problematično točno utvrditi u koje područje spadaju njihova istraživanja.»
Istraživanje i razvoj stoga bi trebalo poticati interdisciplinarno, a sredstva potpore bi morala biti dostupna bez birokratskih prepreka o koje se često spotiču upravo manja poduzeća.