Prvi njemački centar za islamsku teologiju

Islam je dio Njemačke, izjavio je savezni predsjednik Christian Wulff 2010. godine. Time je htio doprinijeti smirivanju rasprave o toj temi. Naime, neki Nijemci kažu da samo kršćanstvo pripada njemačkoj kulturi, drugi strahuju da bi imami koji često dolaze iz Turske i rijetko govore njemački, mogli biti pod stranim utjecajem. Njemačka savezna vlada je zato prije dvije godine odlučila stvoriti nove institute za islamsku teologiju na četiri njemačka sveučilišta. Cilj je, među ostalim, ponuditi izobrazbu imama u Njemačkoj.

Sveučilište u Tübingenu na jugozapadu Njemačke kao prvo njemačko sveučilište od listopada 2011. nudi studijski predmet islamske teologije. Ovih dana je taj studijski predmet i službeno otvoren jednom svečanošću, a trenutno na tom sveučilištu islamsku teologiju studiraju 23 žene i 13 muškaraca. Studij traje osam semestara s mogućnošću stjecanja bachelor-diplome.

I šerijatsko pravo

Rektor Sveučilišta u Tübingenu Bernd Engler zalaže se da se muslimani u Njemačkoj obrazuju uravnoteženo. U jednom intervjuu za Deutschlandfunk izjavio je kako se radi o tomu da se ponudi što obuhvatniji pregled strujanja u islamu i tu religiju prikaže u čitavoj njezinoj pluralnosti. On ne želi da obrazovanje imama bude glavna zadaća toga studijskog smjera. „Ne želimo da u prvom planu bude obrazovanje propovjednika nego onih koji stoje na vrlo širokom temelju i koji teologiju mogu i zastupati. Zato je izobrazba imama zapravo sekundarni cilj.“ Rektor Engler smatra važnijim obrazovanje pedagoga koji će kasnije moći na gimnazijama podučavati islamski vjeronauk ili koji će se baviti potpuno drugim zanimanjima, primjerice u medijima i socijalnim ustanovama.

U sklopu studija se obrađuje i islamsko (šerijatsko) pravo. Ali, rektor Sveučilišta u Tübingenu upozorava da se ne radi o propagiranju šerijatskog prava nego o „uravnoteženoj interpretaciji raznih pravnih škola“. Jer, u pojedinim islamskim zemljama različito se primjenjuje šerijatsko pravo. Engler smatra da se kroz tu raznolikost može postići veća uravnoteženost.

Povjerenje islamskih zajednica

Rektor Engler ozbiljno uzima sumnjičavost dijela njemačkog pučanstva. „Mogu ih djelomice razumjeti, jer mnogi imaju malo kontakta s muslimanima i ne razumiju njihovu vjersku praksu. Odmah misle na burku i šerijatsko pravo i to na ono najlošije iz njega.“ Engler kaže da iz iskustva zna da su muslimani puno otvoreniji i misle puno pluralnije nego što se općenito misli. Osnutak novog instituta na njegovom sveučilištu rektor Engler vidi kao šansu da se malo ozbiljnije uzme vjerske osjećaje muslimana u Njemačkoj. Dodaje da je dobro da muslimani i njihova vjerska praksa prestanu biti u pozadini.

Postoji, međutim, opasnost da islamske zajednice ne prihvate imame obrazovane u Njemačkoj. Sveučilište u Tübingenu je zato osnovalo savjetodavno vijeće koje bi trebalo pomoći oko uspostave povjerenja u islamskim zajednicama. U njemu su okupljeni predstavnici islamskih zajednica i organizacija. Rektor Engler se nada da će islamske zajednice prihvatiti imame obrazovane u Njemačkoj. Ukazuje na činjenicu da je prva generacija gastarbajtera željela imati imame iz Turske, ali da je već kod druge generacije došlo do male promjene. Za treću generaciju, u kojoj mnoga djeca više ne govore dobro turski, tim je važnije imati imame u vjeroučitelje obrazovane u Njemačkoj, smatra Engler.

Potreba za vjeroučiteljima

Kako bi sve to ostvarilo Sveučilište u Tübingenu će u idućih pet godina iz saveznog proračuna dobiti četiri milijuna eura. Tijekom ove godine će studijski smjer islamske teologije biti uspostavljen i na sveučilištima Osnabrück/Münster, Frankfurt/Gießen i Erlangen/Nürnberg. Za profesore i druge potrebe toga studijskog smjera Njemačka je izdvojila oko 20 milijuna eura.

Sve veća potreba postoji za vjeroučiteljima. Njemačka pokrajina Sjeverno Porajnje i Vestfalija kao prva uvodi ove godine islamski vjeronauk u svim školama. U čitavoj Njemačkoj islamski vjeronauk želi pohađati oko 700.000 učenika. Za njih je potrebno oko 2.000 vjeroučitelja.

Autor: Klaus Jansen / Anto Janković
Odg. urednik: Željka Telišman