Prva godina s Rusijom u WTO-u: Još ima puno posla

Nikome nije baš do velikog slavlja. Rusija još uvijek nije sigurna je li ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) bio dobar potez za rusko gospodarstvo. A njenim trgovinskim partnerima razočaranje se može jasno čitati na licu. "Rusija se ponaša točno suprotno od onoga kako bi trebala", izjavio je 2012. europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht. Rusija je ovu opomenu očito prečula.

Povod De Guchtova upozorenja je bilo uvođenje pristojbe za recikliranje za uvozne automobile u Rusiji, i to samo nekoliko dana nakon što je zemlja pristupila WTO-u. Početkom srpnja 2013. Bruxelles se zbog toga ozbiljno zabrinuo i uputio WTO-u službeni prosvjed. Prema postojećim zakonima, obje strane sada imaju 60 dana vremena riješiti spor. Nakon isteka ovog roka može biti ustanovljena takozvana arbitražna komisija. Ovaj bi postupak mogao potrajati i nekoliko godina, a Moskva ima lošije karte.

Dug i težak proces

1986. je tadašnji SSSR zatražio status promatrača u GATT-u, organizaciji iz koje je kasnije nastao WTO. 1993. započeli su službeni pregovori o pristupanju. Cijelih 19 godina trebalo je Rusiji da postane članicom Svjetske trgovinske organizacije. U kolovozu prošle godine konačno je to i postala - 156. članica WTO-a. "Ruska politička elita godinama nije imala nikakvo mišljenje na temu WTO-a. Štoviše, davane su proturječne izjave. A ovisno o tomu tko je bio na vlasti, proces pridruživanja se ubrzavao ili usporavao", kaže profesor ekonomije sa Sveučilišta St. Gallen Simon Evenett.

"Propisi WTO-a o zaštiti intelektualnog vlasništva ili prihvaćanje WTO-a kao vrhovnog suca, to su teme zbog kojih se ovaj proces tako dugo razvlačio", kaže Rainer Lindner iz Odbora za istočne zemlje u Njemačkoj gospodarskoj udruzi. Rusija se dugo opirala prihvatiti ovakva pravila.

Ruska trgovinska politika nailazi na neodobravanje

Godinu dana nakon ulaska u WTO, čini se da se Rusija tu još ne osjeća kao kod kuće. No postoje mnoga izvanredna pravila i prijelazni rokovi koji omogućuju da razdoblje prilagodbe prođe bez problema. Za sveukupno 25 industrijskih grana Rusija je zatražila različite mjere kako bi uz njihovu pomoć zaštitila vlastite gospodarske interese. Mnogim trgovinskim partnerima je to trn u oku koji izaziva sukobe. Sve veći problem postaje na primjer autoindustrija.

Rusija je u međuvremenu doduše snizila carine na automobile ali je uvela pristojbe za njihovu reciklažu, koje bi trebale pokriti gubitke nastale smanjenjem carina, i koje pogađaju prije svega uvozne automobile. Ova pristojba iznosi između 420 i 2.700 eura za nove automobile, te između 2.700 i 17.200 eura za rabljene aute, starije od tri godine. Ti su iznosi nerazmjerno visoki, kritizira se u krugovima EU-a i upućuje na to da je, primjerice, pristojba za reciklažu za vozila u Nizozemskoj samo 37 eura.

Automobili i dijelovi za automobile su među najvažnijim izvoznim artiklima EU-a u Rusiju. Izvozom u Rusiju europska autoindustrija godišnje napravi promet od deset milijardi eura. Od uvođenja pristojbi za reciklažu u rujnu 2012. ovaj je izvoz pao za 87 posto, i to iako rusko tržište automobilima bilježi rast. Volkswagen je na primjer u prvoj polovici 2013. zabilježio pad prometa od 5 posto.

"To nije ponašanje u skladu s pravilima WTO-a", kaže Rainer Lindner. A pristojba za reciklažu nije prva sporna odluka koja je u prvoj godini ruskog članstva u WTO-u njezine trgovinske partnere potaknula na negodovanje. Zbog promjena jednog zakona o higijeni u Rusiju se ne smije uvoziti zamrznuto meso iz EU-a, Kanade i SAD-a. Jedan od rezultata ove odluke: izvoz svinjskog mesa iz Njemačke u Rusiju je u prvom kvartalu 2013. pao za trećinu.

Još jedan sukob Rusija je za sad odgodila. Sredinom kolovoza je Moskva za mjesec dana pomaknula uvođenje novog pravila za prekogranični promet kamionima. Rusija razmatra uvođenje dodatnih financijskih jamstava za inozemne kamione. To bi špeditere moglo opteretiti dodatno financijski i birokratski.

Ulazak u WTO - dobar ili loš za Rusiju?

Prema nalazima Levade, ruskog instituta za istraživanje javnog mnijenja, 2003. je još 59 posto ruskih građana smatralo da je ulazak u WTO u interesu Rusije. 2012. takvog je mišljenja još 44 posto građana.

Dugoročno ipak mnogi stručnjaci smatraju da bi to moglo imati pozitivan učinak. "Rusija će od ulaska imati koristi jer će usvojiti načela WTO-a kao što su pravednost, izostanak diskriminacije i transparentnost", kaže profesor Simon Evenett. Uz to, Rusija će poboljšati i vlastito gospodarstvo, tako što će vlastitu industriju učiniti konkurentnijom, smatra on. S druge strane, Njemačka na primjer treba Rusiju kao snažno tržište. Od siječnja do svibnja 2013. njemački je izvoz u Rusiju, u odnosu na prethodnu godinu, porastao tek za 1,3 posto.