Protiv genetski modificiranog sjemena pamuka

Tržište pamuka doživljava procvat. Godišnje se u tvornicama tekstila obradi oko 25 milijuna tona pamuka. Da bi se pokrila sve veća potražnja, od 1996. se koristi sjeme pamuka razvijeno zahvaljujući genetskim manipulacijama. Genetski manipulirano sjeme proizvode veliki koncerni kao što su američki Monsanto, švicarska Syngenta ili njemački Bayer. U DNK-u biljke pamuka znanstvenici su ugradili gen bakterije Bacillus thuringiensis (Bt). Stoga stručnjaci ovaj proizvod nazivaju Bt. pamukom. Ubačeni gen navodi biljku da proizvodi vlastiti pesticid. Prednost ovakvog sjemena je u tome da poljoprivrednici trebaju koristiti manje insekticida no inače, kaže glasnogovornik iz Bayer CropScience Richard Breum.

Rizici za sitne poljoprivrednike

Genetski manipulirano sjeme pamuka koristi se puno u nerazvijenim zemljama te zemljama u razvoju. Prema riječima predstavnika Bayera, u Indiji, jednom od najznačajnijih proizvođača pamuka na svijetu, 88 posto biljaka je genetski manipulirano. "Poljoprivrednici se odlučuju za to jer vide prednosti", tvrdi Richard Breum.

No stručnjaci za poljoprivredu iz indijske nevladine organizacije Living Farms tvrde da se tu radi o čistoj lutriji. Poljoprivrednici skupo plaćaju ovo sjeme i pri tome se zadužuju jer računaju na veliku zaradu. Svejedno, njihove velike nade ne budu uvijek i ispunjene. "Nakon druge godine poljoprivrednici ustanove da su troškovi proizvodnje porasli, da svejedno moraju koristiti puno pesticida a da zarada od uroda zbog klimatskih promjena ili stanja na svjetskim tržištima pada."

Uz to, Bt. sjeme koje se koristi u Indiji daje odlične rezultate samo kod prve sjetve. Znači poljoprivrednici ne mogu koristiti sjeme koje s biljaka pokupe pri žetvi. Umjesto toga, moraju svake godine kupovati novo sjeme.

Otpor poljoprivrednika s Malija

Za razliku od Indije, na Maliju u zapadnoj Africi, genetski manipulirani pamuk nije se uspio nametnuti. Veliki koncerni doduše već godinama na Maliju pokušavaju u većim količinama prodavati Bt. pamuk, ali bez uspjeha. Većina proizvođača ne želi s time ništa imati. Ne samo iz gospodarskih i ekoloških razloga, već i iz onih povijesnih. Mali je nekad bio francuska kolonija. Neovisnost je njegovim stanovnicima vrlo važna. I to u svakom pogledu. "Odbijamo genetski manipulirano sjeme jer nas ono drži u ovisnom odnosu", objašnjava Asetou Samake, profesorica biologije iz glavnoga grada Malija Bamakoa. I ona podržava ovaj otpor poljoprivrednika.

Poljoprivrednici i znanstvenici zahtijevaju pravo glasa

Umjesto da se zbog sjemena stavljaju u ovisan položaj prema Zapadu, Samake smatra da bi domaći poljoprivrednici i znanstvenici trebali u svojoj zemlji raditi na daljnjem razvoju postojećeg sjemena. Oni su ti koji dobro poznaju oštre klimatske uvjete u svojoj zemlji i mogu najbolje presuditi koje su metode pri uzgoju pamuka nabolje da bi se pobijedili suša i jak vjetar.

Poljoprivrednici s Malija nisu u svojim zahtjevima osamljeni. Povezali su se s poljoprivrednim i građanskim organizacijama iz raznih zapadnoafričkih te južno- i istočnoazijskih zemalja kao i iz drugih regija. Ime i cilj ove inicijative je "demokratizacija istraživanja u agraru".