Prosvjedima do izbora

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković dogovorio se s dijelom poljoprivrednih udruga, no dio njih nastavio je blokadu prometnica u tri županije. Seljaci, među ostalim, zahtijevaju jeftiniji plavi dizel, legalizaciju farmi za nula kuna, kamate od najviše četiri posto, da se ovrhe ne odnose na potpore, isplatu kapitalnih ulaganja za 2008. i 2009. te da ova godina ne bude referentna za buduće obračune. I pet najvećih sindikalnih središnjica mogle bi uskoro pozvati članstvo na ulice, ako Vlada ne ispuni njihove zahtjeve.

Val nezadovoljstva

Val nezadovoljstva što se valja ulicama, sinoć sedmi put u Zagrebu i treći put u Rijeci, prelio se na seljačka gospodarstva, ribarske kočarice a prema ulici gledaju i čelnici najvećih sindikalnih središnjica. Potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Petar Čobanković umirio je dio poljoprivrednika obećanjem kako će drugi dio poticaja za ratarske kulture od 1.950 kuna po hektaru dobiti do kraja travnja. Usuglašena su stajališta i o drugim, za održivi razvoj poljoprivrede bitnim temama, npr. da se tijekom ovoga i početkom sljedećeg tjedna izmjeni pravilnik o visini početne cijene zemljišta u državnom vlasništvu u pravcu snižavanja početne cijene zakupa. Čobanković se uspio dogovoriti i s ribarima, i to na način da 15. ožujka započne davanje potpora ribarstvu zbog poskupljenja plavog dizela i isplata poticaja za obradu plave ribe, a da obrada prijava za kapitalna ulaganja bude završena do travnja.

Istovremeno oko 150 seljaka blokiralo je promet prema Slavonskom Brodu, Našicama i Požegi. Predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka Tomislav Pokrovac najavio je traženje „da se Vlada Republike Hrvatske očituje o ultimativnom datumu, gdje ćemo tražiti da jednostavno Vlada raspiše prijevremene izbore.“

I radnički sindikati na ulice

Krajem ožujka ili početkom travnja i sindikati će krenuti u masovni prosvjed, ne pokaže li Vlada sluha za zahtjeve što će im biti dostavljeni ovoga tjedna. Traže rješavanje problema neisplate plaće i uplate doprinosa, restrukturiranje javne potrošnje, ukidanje bespovratnih potpora... Sindikalne središnjice zatražile su, baš kao i građani na prosvjedima, da se definira datum izbora.

Ima li šanse da se postigne konsenzus o izbornom datumu, otkrit će predsjednik Ivo Josipović, koji ovog vikenda planira obaviti konzultacije sa svim parlamentarnim strankama.

Na sljedećoj stranici: Sok od naranče bez kapi naranče

I još zahtjeva

Ostali zahtjevi sindikata nižu se od pronalaženja instrumenata za smanjivanje kamata bez čega, ističu, nijedna vlast neće moći zemlju izvući iz krize, smanjenja stope poreza i doprinosa na dohodak, drastičnog povećanja poreza na bogate i ekstra imovinu, preko povećanja poreza na plaće bogatih te ukidanja povlaštenih mirovina i njihovo vraćanje pod opći propis. Traže i ukidanje bespovratnih potpora, eliminiranje rada na crno i oporezivanje financijskog kapitala. Pobrojali su i investiranje u staračke domove i vrtiće, povećavanje minimalne plaće, zahtijevaju i novi sustav odvjetničkih tarifa, ponovno reguliranje rada nedjeljom, daljnje ograničavanje rada na određeno vrijeme, promptnu naplatu svih poreza i doprinosa koje državni i privatni kapital duguje te unapređenje inovativne proizvodnje i istraživanja.

Sindikalne središnjice podupiru mirne prosvjede jer im je cilj boljitak radnih ljudi i građana, poručuju Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešo Sever, čelnik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević, prvi sindikalist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel i Damir Jakuš iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Sve skuplje i sve lošije

I dok se val prosvjeda širi ili najavljuje u slučaju neispunjenja zahtjeva, građani su osuđeni i na sve lošiju prehranu. Jer, kako tvrdi predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić, oko 70 posto prehrambenih artikala, što se uvezu u Hrvatsku, ne bi mogli ući u Europsku uniju. „Meso s rokom trajanja blizu isteka, koje je najjeftinije i u pravilu nekvalitetno, kupuje se svuda u svijetu. Papiri se prekucavaju u međunarodnim vodama, a takvo se meso uvozi kod nas uz prešutni blagoslov institucija.“, tvrdi Grivičić. Hrvatska je, podsjeća, samo lani na uvoz hrane i pića potrošila 1,38 milijardi eura, a istovremeno je uspjela izvesti za 845 milijuna eura, odnosno svaki 11. euro od ukupnog hrvatskog uvoza od 15 milijardi eura, potrošen je na uvoz prehrambenih artikala i pića. Takva će se praksa i nastaviti s obzirom da, upozoravaju stručnjaci, hrvatski proizvođači npr. voća i povrća dobiju samo 10 posto od krajnje cijene što ju plati potrošač.

Uz to, kvaliteta hrane u Hrvatskoj je, najblaže rečeno, sumnjiva. Pije se npr. sok od naranče bez i jedne kapi tog voća, jede maslinovo ulje upitne prehrambene vrijednosti, ...itd. Građani su svega toga itekako svjesni, pa ne treba zanemariti da ih je i to, uz samo poskupljenje hrane, potaklo na prosvjede.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak