Prosvjedi u Srbiji: "Svaki autokrat ima rok trajanja"

„Puše li u Srbiji 'wind of change'", pita se povodom masovnih prosvjeda ugledni švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ). U komentaru se navodi da je poslije šoka i tuge zbog dva masovna ubojstva, „u mnogim Srbima proključao bijes".

„On je najprije bio usmjeren protiv medija i skandaloznog izvještavanja koje besramno iznosi privatne detalje o počiniteljima i žrtvama. No, u Srbiji je kritika medija ujedno i kritika režima“, navodi list. „Jer, mediji (osim nekoliko važnih izuzetaka) nisu akteri javnosti, već instrumenti aparata moći.“

„Protesti, šetnje i stalna okupljanja upravo stvaraju ono što je Srbiji mnogo godina nedostajalo: novu javnost", ocjenjuje u svom komentaru Andreas Ernst, poznavatelj Balkana i raniji dugogodišnji dopisnik iz Beograda.

„Kod mnogih demonstranata osjeća se olakšanje, čak euforija. Tihi bijes i privatna frustracija na prosvjedima se pretvaraju u svijest da je čovjek dio širokog pokreta. Najednom promjena djeluje zamislivo", piše u tekstu.

No, puše li stvarno „vjetar promjene“? Teško je reći, ocjenjuje list, iako je Vučićev legitimitet najžešće doveden u pitanje otkako je na vlasti.

„Vučić je učenik Viktora Orbana i primjenjuje njegove recepte: (skoro) apsolutna kontrola medija, kršenje načela podjele vlasti i, kroz stranku, izgradnja klijentelističke mreže koja seže do posljednjeg sela. Uz to – umjereni gospodarski rast zahvaljujući investicijama iz EU-a", piše Ernst.

Sada se kod režima primjećuje određena nervoza, dodaje se u komentaru, uz podsjećanje da je predsjednik Vučić napustio čelo stranke te da su mogući izvanredni izbori. „Najprije je vrijeđao demonstrante kao hijene, upozoravao na obojenu revoluciju, a u sljedećem trenu je pozivao na dijalog.“

„Istovremeno su mediji konfrontaciju s Kosovom stilizirali u prijetnju od nacionalnog značaja, po tko zna koji put se šire glasine o planovima za ubojstvo Vučića. Ipak, čini se da predsjednikovim izraelskim spin-doktorima polako nestaje ideja", piše NZZ.

List podsjeća da dolaze ljetni godišnji odmori koji su za Srbe „svetinja", te smatra da bi zbog toga masovnost prosvjeda mogla splasnuti. Pitanje je ima li među demonstrantima i u oporbi dovoljno talentiranih „političkih poduzetnika" koji bi „energiju i bijes ulice pretočili u pokret i postavili političku agendu“.

„Baš kao u Mađarskoj, i u Srbiji je enormno teško dobiti izbore protiv državne stranke i njenog aparata. Etapni cilj bi moglo biti osvajanje najvećih gradova, Beograda i Novog Sada“, navodi Ernst, podsjećajući da je iz urbanih središta krenulo i rušenje režima Slobodana Miloševića.

„Proteklih tjedana mnogi građani Srbije po prvi put su mogli zamisliti da se bliži kraj Vučićeve ere“, piše ciriški list i zaključuje: „Još uvijek vrijedi da u Europi svaki autokrat ima rok trajanja."

Amerikanci hoće Srbiju na strani protiv Rusije

„Srbiju se smatra saveznicom Rusije na Balkanu. Ipak, posljednje izjave predsjednika Aleksandra Vučića siju sumnju u to", piše ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Tu se misli na Vučićevu „indirektnu potvrdu" pisanja američkog lista Financial Times prema kojem oružje iz Srbije naveliko završava u arsenalu ukrajinske vojske. Taj list pozvao se na tajne dokumente prema kojima Beograd naoružava Ukrajinu.

Vučić je pak rekao kako „nema sumnje“ da je moguće da dio srpskog izvoza oružja završava u Ukrajini, premda je negirao da se oružje tamo šalje direktno.

Indicije o takvom slanju naoružanja nailaze na veliku pažnju, piše FAZ. Jer: „Jedva da u Europi ima države u kojoj vlasti, mediji i većina javnog mnijenja imaju toliko razumijevanja za rusku agresiju protiv Ukrajine, kao što je to slučaj u Srbiji.“

List podsjeća na izvještaje iz ožujka, prema kojima je oko 3.500 projektila srpske proizvodnje za višecjevni bacač Grad završilo u ukrajinskoj vojsci.

Tada je Moskva izrazila „duboku zabrinutost“, a Vučić je kao „notornu laž“ demantirao da se Ukrajina ciljano naoružava. No dužnosnici u Beogradu nisu isključili mogućnost da streljivo i oružje preko trećih zemalja završavaju u Ukrajini.

Frankfurtski list ističe da se Vučić u razgovoru za Financial Times „trudio umanjiti značaj svojih kontakata s Vladimirom Putinom, kojima se inače kod kuće često hvali“. Rekao je da se nisu ni čuli duže od godinu dana.

FAZ ocjenjuje kako i izjave Christophera Hilla, američkog veleposlanika u Beogradu, ukazuju na to da su nedavne oštre američke kritike na račun Prištine povezane s tim što „Sjedinjene Države po svaku cijenu žele pozicionirati Srbiju protiv Rusije i zato podržavaju Vučića“.

Hill je, naime, rekao da je Ukrajina trenutno važnija od svih drugih tema u Europi i da su u tom poslu svi neophodni – očito misleći na Srbiju.

Priredio: N. Rujević

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu