Prosvjedi na sveučilištima: „Čudo da još nitko nije ubijen“

Kampusi američkih sveučilišta su posljednjih tjedana mjesta visokog usijanja. Mnogi mladi ih zaposjedaju u znak solidarnosti s Palestincima i suočavaju se sa optužbama za antisemitizam.

Neki od njih tvrde da se upravo u Pojasu Gaze može pratiti „genocid uživo" dok „demokratski predsjednik SAD-a to potpuno podržava“, tumači Leigh Raiford, profesorica afričkih i američkih studija na Berkeleyu.

„Tu je čitava generacija ljudi koji neće glasati za Demokratsku stranku, neće glasati za Joea Bidena", kaže ona.

To je obrt u odnosu na situaciju od prije četiri godine kada je Biden bio nošen upravo glasovima mladih i glasovima vapaja tijekom prosvjeda pod parolom Black Lives Matter.

Konstanta u oba slučaja je žeđ za društvenom pravdom.

Za Bidena je kvadratura kruga pokušaj da ga vojna podrška Izraelu ne košta ostanka u Bijeloj kući. On je pokušavao balansirati, inzistirajući na prekidu vatre u Pojasu Gaze.

Sveučilišta u rebusu

„Antigenocidni kampovi" nikli su u desecima kampusa širom SAD-a. Traži se obustava izraelskog granatiranja Pojasa Gaze, koje je počelo nakon što je Hamas, koji Njemačka, EU, SAD i drugi smatraju terorističkom organizacijom, izvršio do tada neviđene pokolje u Izraelu.

U zadnjih sedam mjeseci je u izraelskoj odmazdi ubijeno 35.000 ljudi. Prema Ministarstvu zdravstva u Pojasu Gaze, koje vodi Hamas, gotovo polovica ubijenih su bila djeca.

Demonstranti u SAD-u mahom traže da ta zemlja odustane od rezolutne podrške Izraelu.

Iako Biden službeno kaže da ga prosvjedi ne mogu poljuljati u podršci Izraelu, prema izvještaju portala Axios, Bijela kuća je navodno pauzirala jednu isporuku streljiva Izraelu.

Razlog nije poznat, ali to bi bilo prvi put da SAD, kao najveći dobavljač ubojitog oružja za Izrael, ovako nešto čini tijekom ovog rata.

Studenti također traže da sveučilišta obustave suradnju s financijskim fondovima koji imaju prste u industriji naoružanja ili s tvrtkama koje su povezane s Izraelom. Američka sveučilišta često dobivaju milijunske donacije baš od takvih korporacija.

Pod pritiskom završnih ispita koji se bliže, ali i bogatih donatora alergičnih na svaku kritiku na račun Izraela, mnoga sveučilišta su se pozvala na sigurnosne razloge kada su zvali policiju da razbije prosvjedne kampove. Do sada je širom SAD-a uhićeno oko dvije tisuće ljudi.

Međusobne optužbe

Policija u Georgiji, Teksasu i New Yorku optužena je da je koristila prekomjernu silu, a u Los Angelesu pak da nije učinila dovoljno kada su maskirani proizraelski demonstranti napali propalestinski kamp.

Množe se međusobne optužbe. Od toga da se na sveučilištima guši svaka riječ koja ide u prilog Palestincima i svaka kritika na račun Izraela pa do, s druge strane, toga da su židovski studenti u SAD-u meta prijetnji i nasilja.

Neki iznose tvrdnje da su demonstranti na sveučilištima posredno povezani s Hamasom. Ili da čak nisu studenti.

Njujorška policija uhitila je 282 osobe na Sveučilištu Columbia i na gradskoj visokoj školi. Na sveučilištu 71 posto uhićenih su studenti ili imaju opravdanje za boravak na kampusu. Na drugoj visokoškolskoj ustanovi koji je javna takvih je bilo 40 posto dok su ostali došli izvana.

„Ovakve prozivke za stranu agitaciju' su vrlo opasne", rekla je profesorica Raiford za DW, navodeći da takva diskreditacija protesta ima dugu tradiciju.

Ona nabraja da su i antiratni demonstranti šezdesetih i sedamdesetih bili nazivani sovjetskim agitatorima, te da je i Martin Luther King označavan kao „strani agitator“.

Sukob dva načela

Pravno gledano, sveučilišta su se našla između dvije vatre. Sloboda govora je u SAD-u temeljno pravo, ali zakoni štite i sigurnost i slobodan pristup obrazovanju.

Postoji zakonska obveza „na borbu protiv diskriminacije i odgovornost da se održi red", napisao je u otvorenom pismu sveučilištima Anthony Romero, izvršni direktor Američke unije za građanske slobode.

Ali je dodao da je „ključno da se ne žrtvuju načela akademske slobode i slobode govora koji su jezgro obrazovne misije vaših cijenjenih institucija".

Prema mišljenju profesorice Raiford, misija da se studenti uče moralnim idealima i tome da „trebaju mijenjati svijet" u Americi se sudara sa sustavom visokog obrazovanja koji služi „konsolidaciji moći vladajuće klase“.

Uvijek i svuda treba razgovarati

Gregory Payne, profesor komunikacijskih znanosti na visokoj školi Emerson College u Bostonu, kaže da je SAD u sličnom dobu podjela kao za vrijeme antiratnih prosvjeda sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

„Baš kao i tada, i danas imamo fijasko vodstva od vrha do dna", rekao je za DW Payne.

Emerson je mala obrazovna ustanova, ali bilježi velike prosvjede. Bostonska policija je u blizini kampusa privela više od stotinu ljudi krajem travnja. Vlasti su navele da je prosvjedni kamp bio na javnoj površini i kršio gradski red.

S druge strane, Biden i guverneri država su pod pritiskom da uključe i Nacionalnu gardu u razbijanje demonstracija. Kako kaže profesor Payne, čudo je što još nitko nije ubijen.

I to podsjeća na ranija vremena. U svibnju 1970. je Nacionalna garda Ohioa otvorila vatru na antiratne demonstrante na Sveučilištu Kent. Ubijeno je četvoro i ranjeno devetoro studenata.

„U suštini, danas nam treba isto što nam je trebalo tada – i što nam treba svakodnevno – dijalog", dodao je Payne.

Ovaj članak je prvobitno objavljen na engleskom jeziku.