Propada li regionalni summit?

Dokad Srbija može ignorirati državnost Kosova? Čini se do daljnjega, pa i po cijenu svojih međunarodnih integracija. Jer, srbijanski predsjednik Boris Tadić odbija doći na summit, što ga sutra (20.3.) na Brdu kod Kranja organiziraju Slovenija i Hrvatska. Obrazloženje - Srbija ne želi sudjelovati ako će predstavnici Kosova nastupiti pod svojim nacionalnim obilježjima.

Ima li uopće smisla ići na summit?

Slovenski premijer Borut Pahor zasad se ne predaje, iako njegova “leteća“ diplomacija - od Prištine i Beograda do sjedišta Unije i natrag - ne daje rezultate. Nije naišao ni na potporu predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya, jer nakon što su se i u Bruxellesu pojavile dvojbe u uspjeh sutrašnje konferencije, i Van Rompuy se premišlja hoće li uopće krenuti ka Brdu kod Kranja zbog neriješenih problema između Slovenije, Srbije i Kosova.

Hrvatska i Slovenija u organizaciju sastanka čelnika država nastalih raspadom SFRJ krenule su s iskrenim namjerama, da se započne proces rješavanja svih otvorenih problema, ističu na Zrinjevcu, sjedištu hrvatske diplomacije.

Hrvatska je obavila sve predradnje u vezi dolaska predstavnika Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, a Sloveniji je, kao članici Unije i u ime dobrih odnosa s Beogradom, pripalo da privoli Beograd i Bruxelles. Čini se, zasad, neuspješno!

Dio problema ili dio rješenja

Srbija ustraje na svom zahtjevu - sudjelovat će samo ukoliko Kosovo na njoj bude predstavljeno kao Kosovo-Unmik, prema rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, koja podržava suverenitet Srbije nad Kosovom. Na to je stigla i vijest predsjednika Europske unije Hermana van Rompuy kako neće doći u Sloveniju ako ondje ne bude srbijanski predsjednik Boris Tadić. Izvjestitelj EU-a za Srbiju Jelko Kacin smatra kako službeni Beograd time pokazuje da je prevladala politička struja, koja zagovara - ako biramo između EU-a i Kosova, onda biramo Kosovo. I time Srbija postaje dio problema, a ne rješenja za otvorena pitanja na jugoistoku Europe.

Neuspjeh Slovenije

Nije tajna kako je Slovenija summitom na Brdu kod Kranja željela povećati ne samo utjecaj u regiji, napose gospodarski, nego i spasiti ugled svoje države na EU-ovom planu. Jer, Slovenija se dosad voljela predstavljati kao glavni zagovornik proširenja Unije na tzv. zapadni Balkan, čemu nije doprinijelo njezino gotovo jednogodišnje blokiranje hrvatskih pregovora. I hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor dobro bi došao jedan vanjskopolitički uspjeh, s obzirom na pad političkih dionica u zemlji zbog gospodarske krize. Ključevi uspjeha do daljnjega su, ipak, u rukama srbijanskog predsjednika Tadića.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednica: Marijana Ljubičić