Prolazi lipanjski vlak za Srbiju?

Usprkos diplomatskoj aktivnosti po pitanju hrvatske blokade srpskih pregovora s Europskom unijom, na tom polju i dalje vlada status quo, doznaje DW iz više diplomatskih izvora. Jedan interni papir njemačkog Ministarstva vanjskih poslova govori da Nizozemska želi otvoriti pregovaračka poglavlja 23 i 24 do kraja lipnja te da taj stav jasno podržava i Njemačka. „Uvjeti za otvaranje poglavlja 23 su, prema našem viđenju, ispunjeni odgovarajućim akcijskim planom. Stoga se zalažemo za podršku odgovarajućem izvještaju Europske komisije“, stoji u dokumentu u koji DW ima uvid.

Podsjeća se na tri hrvatska zahtjeva: da Srbija ograniči nadležnost za ratne zločine na svoj teritorij i svoje državljane, da ispuni sve zahtjeve Haškog tribunala i da utvrdi mehanizam prema kojem bi predstavnicima hrvatske manjine bilo zajamčeno mjesto u Skupštini. Od ta tri zahtjeva Njemačka ima jedino razumijevanja za uvjet suradnje s Tribunalom. „Srbija ovdje od početka 2015. ne provodi više naloga za uhićenje“, stoji u dokumentu. Iako se to ne precizira, misli se na zahtjev za izručenjem Vojislava Šešelja te troje njegovih pravnih savjetnika zbog nepoštivanja Suda. Navodi se i izjava premijera Aleksandra Vučića da će Srbija surađivati s Hagom kada „svi u Haškom tribunalu nauče poštivati Srbiju“.

Ostali hrvatski zahtjevi nadilaze nadležnosti Komisije i nisu pokriveni europskim pravom, stoji u dokumentu. Izvori DW-a navode da to znači da su druga dva zahtjeva političke, a ne pravne naravi. U dokumentu stoji da ni sastanci hrvatskog šefa diplomacije s nizozemskim odnosno njemačkim kolegom u drugoj polovici travnja nisu promijenili stav Zagreba. Dodaje se da je Europska komisija pristala izaći u susret „opravdanim hrvatskim zahtjevima“, ali naši sugovornici vjeruju da se radi o simboličnoj promjeni stava. „Ostaje otvoreno kako će i čime Hrvatska na kraju biti uvjerena da odustane od blokade“, kaže jedan izvor DW-a u Berlinu. Kada stajališta u Bruxellesu budu modificirana tražit će se da se Srbija izjasni o njima.

Drugi izvor u Europskoj komisiji kaže da od Srbije nije zatražena promjena pozicije jer prije toga svih 28 članica i sama Komisija moraju formulirati zajedničko stajalište. „Mi jednostavno tražimo rješenje. Moramo nekako razriješiti situaciju“, kaže ovaj diplomatski izvor. Nije se izjašnjavao o tome u kojoj mjeri bi se eventualno od Beograda mogli tražiti ustupci o hrvatskim zahtjevima.

Bliži se kraj lipnja ...

Nizozemsko predsjedanje Europskoj uniji traje do kraja lipnja i, kako nam je rečeno, još postoji nada da bi do tada mogla biti otvorena poglavlja 23 i 24. „Mislimo da je lopta u hrvatskom dvorištu. Kao predsjedavajući se nadamo da će Hrvatska signalizirati da je spremna promijeniti stav“, kaže Dirk-Jan Vermeij, glasnogovornik nizozemskog predstavništva u Bruxellesu. Dodaje da su nizozemski predsjedavajući u kontaktu sa Zagrebom, ali da odatle još nema signala da bi pozicija mogla biti promijenjena. Iako se hrvatske primjedbe odnose na poglavlje 23, zbog njega je zakočeno i poglavlje 24 jer Bruxelles namjerava u paketu otvoriti ta dva poglavlja koja se tiču vladavine prava, ljudskih prava, slobode i sigurnosti.

Vermeij za DW kaže da su svi radni i pripremni sastanci obavljeni i da se čeka jedino zeleno svjetlo Zagreba. O tri hrvatska zahtjeva se već „intenzivno raspravljalo“. Na razini veleposlanika, kaže, „više nema potrebe za novim sastancima, samo bi trebalo da znamo možemo li krenuti dalje ili ne“. Do kraja predsjedanja „imamo samo šest tjedana, pa se nadamo da će nam Hrvati uskoro priopćiti da su spremni – ali to je do njih“.

Deutsche Welle je već pisao da posebno u Njemačkoj postoji veliko nezadovoljstvo što Hrvatska koči srpske pregovore s EU-om te da je zbog toga šef diplomacije Miro Kovač pozvan da Odboru njemačkog Bundestaga objasni takav stav. Utjecajni kršćansko-demokratski zastupnik Gunther Krichbaum koji vodi spomenuti Odbor rekao je tada za DW da Zagreb „zloupotrebljava Europsku uniju“ za provođenje bilateralnih zahtjeva.

Nakon toga su se u medijima pojavila nagađanja o tome kako bi se i Rumunjska i Bugarska mogle pridružiti hrvatskoj blokadi tražeći veća prava za svoje manjine u Srbiji. U uredu njemačkog veleposlanika pri EU-u demantiraju da su druge zemlje podržale hrvatski stav. „Radi se isključivo o Hrvatskoj“, kažu tamo za DW.

Loptanje

Usprkos tome što očigledno u pozadini postoji živa diplomatska aktivnost i što Europska komisija radi na nekakvom kompromisu, u Zagrebu i Beogradu su službeno ukopani na svojim pozicijama i ponavljaju da je lopta u dvorištu onih drugih. Tako je hrvatski veleposlanik pri EU-u Mato Škrabalo na sastanku prošlog tjedna rekao da nema zelenog svjetla, dok je ministar Kovač nakon toga u jednoj izjavi ponovio da je Hrvatska „poduprla otvaranje pregovora sa Srbijom, ali ići dalje u pregovorima znači ispuniti kriterije“.

S druge strane, srpska ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović rekla je da se „vrtimo u krug“ i da se Srbija svo vrijeme ponaša konstruktivno. „Stvar je dogovora i nalaženja rješenja između država-članica i Europske komisije“, dodala je ona.

Djeluje vjerojatnije da će otvaranje prvih poglavlja pričekati slovačko predsjedanje u drugoj polovici ove godine. Slovački šef diplomacije Miroslav Lajčak u više navrata je govorio da će proširenje Europske unije biti jedan od prioriteta predsjedanja njegove zemlje Uniji te da se nada da će u tih šest mjeseci u pregovorima sa Srbijom biti otvoreno više poglavlja.