Projekt zaštite Dunava

Plovidba je ujedno i akcija Međunarodnog povjerenstva za zaštitu Dunava koju podupire 10 podunavskih zemalja. Cilj akcije je smanjenje zagađenja Dunava i poboljšanje ekološkog stanja ove rijeke.

Dunav izvire na jugozapadu Njemačke i proteže se na 2845 kilometara do Crnoga mora. Teče kroz deset zemalja i tu upravo leži i problem. Budući da u tim zemljama postoje različiti zakoni o zaštiti okoliša, stanje ove rijeke je ugroženo.

Često puta se radi o otpadnim vodama i izravnom zagađenju koji ugrožavaju Dunav, pojašnjava Phillip Weller iz Međunarodne komisije za zaštitu Dunava:

“Stara industrija u istočnoj Europi ali i poljoprivreda u Podunavlju, zatim pojedine zemlje nemaju sustav za čišćenje otpadnih voda – ta problematika još uvijek postoji, no mi stalno poboljšavamo stanje. Zemlje ulažu u kvalitetu vode i ona se zaista popravila u posljednjih deset godina”.

To je i cilj komisije za zaštitu Dunava. Od svojeg osnutka 1998. godine ona se neumorno zalaže za zaštitu Dunava od Njemačke do Ukrajine. Prema izjavama Wellera radi se o jedinstevnom projektu na kojem usku surađuje 10 zemalja Podunavlja.

“Posebna stvar je činjenica da je Dunav najinternacionalnija rijeka. Putem naše Komisije posjedujemo platformu na kojoj zemlje mogu raspravljati. Radi se o uspješnoj priči da na taj način surađuje toliko zemalja”.

Glavna zadaća Komisije je pri tome stalna kontrola kvalitete vode i to na cijeloj dužini rijeke. Kako bi to mogla odraditi osnovana je 2001. godine zajednička plovidba Dunavom za mjerenje kvalitete vode. Danas je ponovno trenutak da se tri broda za mjerenje sa 18 znanstvenika iz Regensburga otisnu u pravcu Crnoga mora kako bi na 95 mjesta uzeli uzorke iz Dunava i rijeka koje se ulijevaju u njega.

“Argus je brod za mjerenje, opremljen s najnovijom tehnologijom. Pored toga tu je još jedan brod na kojem će se obavljati istraživanja i treći brod na kojem ćemo kontrolirati ribe”.

Uzorci vode uzimaju se iz sredine rijeke i analizira ich se odmah na brodu. Osim toga uzimaju se probe dna, a zatim se ispituje životinjski i biljni svijet, pojašnjava Weller.

“Imamo veliku dizalicu kojom uzimamo uzroke tla, kamenje i sve što se može pokupiti. To ispitujemo na organizme i kemijske nečistoće. Ciljano kontroliramo školjke, biljke i ribe”.

Brodovi se ne nalaze samo na vodi. Na ukupno 8 postaja ekipe znanstvenika se zaustavljaju kako bi predstavili rezultate svojih istraživanja prije nego što će 27. rujna uploviti u rumunjski grad Tulcea, na samom ušću Dunava.

“U svakom gradu imamo predstavljanje. U nekim držimo i konferencije za novinare a zainteresirani mogu posjetiti brodove, u nekim drugim gradovima organiziraju se velika slavlja, gdje se pozivaju ljudi iz regije da vide brodove".

Neumoran posao Komisije za zaštitu Dunava nije na korist samo rijeci već obraća pozornost i na same zemlje Podunavlja. Tako je ova organizacija predložena za nagradu Thiess Riverprize - a radi se o međunarodnoj nagradi za zaštitu voda i održivosti prirode, koji je dotiran s gotovo 200.000 eura. Biti među finalistima čini nas ponosnim, kaže Weller: “Nominacija za ovu nagradu je priznanje za dobar posao koji je učinjen. Ako dobijemo tu nagradu, tada ćemo dodatni novac iskoristiti da pomognemo drugim povjerenstima za rijeke”.

Hoće li se ovaj projekt na Dunavu uspjeti izboriti za nagradu u konkurenciji projekata iz Kanade, Kine i Novog Zelanda, to ćemo saznati 4. rujna u Australiji u gradu Brisbaneu kada će se obznaniti tko je dobitnik nagrade Riverprize.