China Dürre
7. lipnja 2011
Ljudi koji žive uz rijeku Jangce u središnjoj Kini inače u ovo doba godine strahuju od poplava. No ove godine je situacija potpuno drugačija. Poljoprivrednici su na rubu očaja: rižine stabiljke su požutjele od suše a i ribogojilištima nedostaje voda. 35 milijuna stanovnika središnje i dijelova južne Kine je pogođeno najtežom sušom u posljednjih pola stoljeća. Ni najstariji ne pamte tako niski vodostaj Jangcea.
Neodstatak pitke vode
Još je gora situacija s pitkom vodom - 4 milijuna građana srednjeg i donjeg sliva najveće kineske rijeke pate od nedostatka prijeko potrebne tekućine. Za ovakvu situaciju je dobrim dijelom krivo vrijeme. No izostanak padalina u međuvremenu nije glavni uzročnik elemetarne nepogode. Ma Jun je autor, u Kini vrlo cijenjenog djela, "Kineska vodena kriza".
On tvrdi da su osim manjka kiše za sušu krivi i mnogobrojni zahtvati ljudske ruke u prirodni tok Jangcea. Posebno su na udaru jezera koja prate tok rijeke. "Oko tih jezera nastaje sve više i više obradivih polja koja iscrpljuju prirodne spremnike vode", tvrdi Ma. Taj proces je dodatno pojačan gradnjom industrijskih područja i stambenih naselja.
Krivac - Tri klanca
No najradikalniji udar na prirodni tok Jangcea je projekt hidroelektrane Tri klanca. Isprva je ovaj projekt, pored dobivanja električne energije, trebao spriječiti kako redovite razorne poplave tako i suše: 600 kilometara dugo akumulacijsko jezero je trebalo po potrebi zadržavati i ispuštati vodu. No umjesto toga, kako tvrdi Ma Jun, brana samo pogoršava situaciju. Ona naime zadržava kamenje i šljunak, prirodni učvršćivač riječnog korita. Nizvodno od brane ostaje samo pijesak a posljedica toga je sve dublje korito Jangcea a time i pad razina jezera koja se napajaju iz treće po redu najveće rijeke na svijetu.
U međuvremenu je čak i kineska vlada, toliko ponosna na svoj "projekt stoljeća" priznala da njezina brana uzrokuje velike probleme. Državna izvještajna agencija Xinhua je čak priznala da su neki problemi bili poznati i tijekom projektiranja ali se njihovo rješenje ostavilo za poslije. Kineska vlada očekuje mnoge prednosti od brane koja se gradi od 2008. Ona bi trebala proizvoditi električne energije koliko i tri nuklearne elektrane a golemo jezero bi omogućavalo ulazak prekoocenskim brodovima duboko u zemlju.
Više štete nego koristi
No prema nekim procjenama, brana će više koštati nego što će od nje kasnije biti koristi. Inženjer i stručnjak za branu Tri klanca, Wang Weiluo, govori o troškovima od 10 milijardi eura do 2020. No samo trenutna suša donosi gospodarsku štetu od preko 150 milijuna eura. Prema nekim procjenama područje pogođeno sušom trebat će najmanje 10 godina za oporavak.
Vlada je zbog suše naredila ispuštanje 20 posto više vode iz akumulacijskog jezera nego što je to uobičajno. No to znači i manjak električne energije i to u trenutku kada se Kina bori s najžešćom energetskom krizom posljednjih godina.
Autor: Christoph Ricking (nk)
Odg. ur:: A. Šubić