Projekt Maramures: djeca "kao robovi"

"Djeca su držana u uvjetima koji su jednaki ropstvu", glasi optužba rumunjske specijalne jedinice za borbu protiv organiziranoga kriminala DIICOT. Optužnica rumunjskog državnog odvjetništva zvuči kao kronika beskrajne noćne more: govori se o "barbarskim metodama", "čestim udarcima", "izgladnjivanju", "fizičkom radu do iscrpljenosti", "ponižavanju i akcijama koje se mogu nazvati mučenjem", "oduzimanju slobode" i čak "intruzivnim medicinskim zahvatima". Sve to su doživjela njemačka djeca i mladež u dobi između 12 i 18 godina za koje se smatralo da imaju "poremećeno ponašanje" i koja su bila smještena u regiji Maramures na sjeveru Rumunjske u sklopu jednog njemačkog socijalnog projekta. Umjesto da im se pruži pomoć na jednom seoskom imanju u idiličnom selu Viseu de Sus na sjeveru Rumunjske oni su navodno brutalno zlostavljani.

U petak je rumunjsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu protiv 14 osoba koje su sudjelovale u tom projektu. Među njima su voditelj projekta, Nijemac Bert Schuman i njegova supruga. Oni su se zapravo trebali pobrinuti da djeca s poremećajem u ponašanju pronađu put ponovne integracije u društvo - u sklopu "Projekta Maramures". Njemačka je za to izdvojila veliku svotu novca. Za svako dijete ili mladu osobu koja je sudjelovala u projektu plaćano je mjesečno do 6.000 eura. Projekt su odobrile dvije rumunjske ustanove: Ustanova za zaštitu djece i rumunjsko ministarstvo rada, koje je projektu dalo licenciju, iako je njegov pravni status bio nejasan. 

Lijekovima djecu "smirivali"

Istraga rumunjske posebne jedinice za borbu protiv organiziranog kriminala DIICOT ukazuje na to da je lokalni socijalni radnik iz Ustanove za zaštitu djece prije bio zainteresiran da čitav projekt postoji izvan legalnih okvira. Prema navodima istražitelja iz regije Maramures najmanje jedna osoba iz kruga Ustanove za zaštitu djece je na vrijeme upozoravala voditelja projekta kad je predstojao dolazak kontrole. U tim slučajevima su djeca "smirivana" uz pomoć lijekova kako ne bi progovorila o brutalnom postupanju prema njima. Menadžer rumunjske Ustanove za zaštitu djece, koji je bio mjerodavan za "Projekt Maramures", jedan je od 14 optuženih.

Među suoptuženima su, po navodima istražitelja, i osobe koje su znale što se tamo događa i više stanovnika sela koji su profitirali od besplatnog rada njemačkih maloljetnika, među ostalim u polju. Nakon nekoliko mjeseci privikavanja u središnjoj ustanovi Projekta djeca su predavana udomiteljskim obiteljima iz više okolnih sela. Obitelji su za to dobivale više stotina eura mjesečno, što je puno novca za stanovnike u rumunjskoj provinciji. U zabačenim selima su arhaične tradicije ponekad jače nego svijest o općim ljudskim pravima pa se stanovnici sela nikad nisu pitali je li dječji rad dopušten.       

Uhićeni voditelj projekta se žali na loše uvjete u zatvoru

DIICOT predbacuje optuženima trgovinu maloljetnim osobama i pranje novca. Novac koji je za projekt plaćala njemačka država išao je, po navodima istražitelja, "uglavnom u druge svrhe, a ne za ono za što je bio namijenjen". Osim toga obitelj Berta Schumanna nije mogla objasniti podrijetlo 137.000 eura novca koji je bio u njihovom privatnom vlasništvu. Istražitelji su prilikom ispitivanja djece i mladeži doznali da su im u sklopu "Projekta Maramures" oduzimane osobne iskaznice i putovnice, da su izolirani od kontakta s vanjskim svijetom te da nekad nisu mogli ići ni u školu. Više ih je navelo da ih se tuklo kako ne bi prekidali teški fizički rad na selu.

U "odgojni program" Berta Schumanna spadale su i stupnjevite kazne pod imenom "Matrose" (mornar), primjerice "1 na 1" ili "2 na 1", ovisno o broju odraslih osoba koje su djecu nadzirale. Kod kazne "2 na 1" je jedno dijete zatvoreno u sobu s rešetkama na prozorima, a nadzor su obavljala dva rumunjska "stražara". Oni su samovoljno odlučivali hoće li djetetu dopustiti odlazak u zahod ili hoće li mu donijeti premalo hrane. Jedna djevojka je istražiteljima ispričala da je prihvatila to što su joj protiv njezine volje davali pilule protiv trudnoće - zbog straha od izolacije "2 na 1".

U otvorenom pismu rumunjskim medijima njemački voditelj projekta Bert Schumann se žalio na loše uvjete u zatvoru. On je u istražnom zatvoru od kolovoza 2019. Govori o tamnoj prostoriji s malim prozorima na kojima su rešetke, o nekoj jednostavnoj juhi uz koju dobije samo jedan komad kruha, i tako svaki dan, da ne može kontaktirati sa suprugom i drugim članovima svoje obitelji. Sve to podsjeća na uvjete o kojima su i djeca pričala istražiteljima.

Na upite Deutsche Wellea supruga Berta Schumanna i odvjetnik Projekta Maramures, Ioan Sas, do sada nisu reagirali.