Produljena agonija strancima bez stalne boravišne dozvole
4. prosinca 2009U Njemačkoj još uvijek živi oko 35.000 izbjeglica, dobrim dijelom Roma s Kosova, koji još ne posjeduju trajni boravišni status. Ministri unutarnjih poslova saveznih pokrajina donijeli su na svojoj redovitoj jesenskoj konferenciji u Bremenu odluku koja će nesigurni status ovih osoba produljiti za dvije godine.
Status quo produljen za dvije godine
Najnovije prijelazno rješenje ministara unutarnjih poslova predviđa produljenje sadašnjeg stanja do kraja 2011. godine. To znači da će svi oni koji dosad nisu riješili svoj status to moći riješiti u sljedeće dvije godine. Kako je priopćeno, ministri su se na produljenje roka odlučili iz gospodarskih razloga. Naime, jedan od uvjeta po kojemu izbjeglice s dugotrajnim privremenim boravkom mogu steći trajniju boravišnu dozvolu bio je i ostao taj, da imaju stalno zaposlenje i da time mogu prehraniti sebe i vlastitu obitelj. No s obzirom na gospodarsku krizu i probleme na tržištu rada donesena je odluka da se pogođenima ipak pruži prilika da u nadolazećim mirnijim gospodarksim vremenima pronađu zaposlenje.
Današnjem rješenju žestoko su se usprotivile savezne zemlje u kojima su na vlasti socijaldemokrati kao i razne izbjegličke udruge. One drže da se za ove osobe od kojih neke još od početka devedesetih borave u Njemačkoj, trebalo naći trajno rješenje, to jest da im se bez uvjeta omogući ostanak u zemlji. "Uvjete za ostanak neće ispuniti većina osoba koje ovo pravilo pogađa i zbog toga je ono neprihvatljivo", rekao je Volker-Maria Hügel, iz udruge za zaštitu izbjeglica "Pro Asyl".
Gotovo dva desetljeća bez sigurnog statusa
Kod izbjeglica se uglavnom radi o osobama koje su dugo godina uživale izbjeglički status ili im je odbijen zahtjev za političkim azilom. Tu se jednim dijelom radi i o osobama koje su u jeku sukoba na području bivše Jugoslavije, posebice na Kosovu, došle u Njemačku. Prvobitno rješenje je predviđalo da se privremeni boravišni status pretvori u trajni onim osobama koje su u trenutku donošenja prvog rješenja sredinom 2007. "najmanje osam godina" boravile u Njemačkoj i koje same zarađuju za sebe i svoju obitelj.
To je međutim za mnoge osobe iz zdravstvenih razloga, posebice u jeku gospodarske krize, predstavljalo neostvariv cilj. U međuvremenu je na Kosovo već protjeran velik broj osoba iz ovog kontingenta unatoč činjenici da se djelomično radilo i o obiteljima čija djeca su u Njemačkoj rođena i pohađala školu a, prema mišljenju socijelnih skupina, mnoge već protjerane obitelji su slovile kao dobro integrirane u njemačko društvo.
Autor: N.Kreizer/dpa
Odg. ur.: Marijana Ljubičić