Prodaju u paketu kuću i dozvolu boravka

Uz španjolsku obalu, u predgrađima velikih gradova ili na kastiljskoj visoravni: posvuda stoje prazni stanovi i kuće izgrađeni za vrijeme građevinskog booma, a danas su to simboli teške krize.

Samo 2006. je u Španjolskoj izgrađeno 900.000 stanova. Arhitekti, građevinski inženjeri i posrednici u prodaji su odlično zarađivali, nastali su objekti bajoslovnih cijena. A i banke su davale jeftine kredite. Čak i ljudi koji nisu imali vlastite ušteđevine odlučivali su se za kupovinu stana. Većina kupaca je računala da će cijene dalje rasti. Ali, onda se mjehur od sapunice raspuknuo. U međuvremenu prema procjenama ima oko milijun praznih stanova. Od početka krize su, prema navodima agencije za procjenu nekretnina Tinsa, cijene stanova i kuća pale za oko 30 posto.

Poziv ruskim i kineskim bogatašima?

A španjolsko gospodarstvo je ovisno o građevinarstvu. Vlada i građevinska industrija se nadaju spasu iz inozemstva. Stranim kupcima kuća i stanova se nudi besplatan poklon: "Predložili smo da stranci koji kupe nekretninu vrijednu više od 160.000 eura automatski dobiju dozvolu boravka", kaže Jaime Garcia-Legaz, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Inicijativa je, prema njegovim navodima, usmjerena prije svega prema ruskim i kineskim investitorima koji za EU trebaju vizu.

"Građevinska branša mora ponovo krenuti naprijed, nekretnine moraju biti prodane po razumnim cijenama", kaže španjolski premijer Mariano Rajoy. Predsjednik gospodarskog saveza CEOE Juan Rosell pozdravlja vladin plan. "Sve što oživljava prodaju nekretnina trebalo bi ozbiljno ispitati."

Zaustaviti izbacivanje iz stanova

Sindikat CO, nasuprot tomu, govori o "klasnoj politici". Vlada hoće olakšati dolazak bogatih stranaca, dok istovremeno ograničava prava stranih radnika, kažu sindikati.

Ni oporba ne drži puno do vladinih planova. Povjerenica Socijalističke stranke za pitanja migracije Marisol Perez Dominguez predbacuje vladi da izdavanje boravišnih dozvola čini ovisnim o ekonomskoj situaciji. "Vlada bi trebala zaustaviti val prisilnog izbacivanja iz stanova, kako ne bi sve više stanova stajalo prazno, a sve više ljudi završavalo na ulici."

Migracija prema potrebama tržišta

I udruge migranata su oštro kritizirale prijedlog. Glasnogovornik migrantske udruge Ferine, Gilberto Torres kaže da je to "ruganje tisućama ljudi koji su godinama radili u Španjolskoj i sad ju moraju napustiti jer više ne mogu plaćati rate za svoj stan". Za vrijeme povoljnih kredita su i brojni južnoamerički doseljenici kupili stanove. Kad je počela kriza oni su među prvima ostali bez posla. Sad im prijeti prisilno izbacivanje iz stana.

Od vladine ponude će profitirati oni koji imaju veću kupovnu moć nego prosječni doseljenici, kaže Torres. Brojni migranti iz Južne Amerike bit će u neravnopravnom položaju. A oni su u posebno teškoj situaciji.

Kritika se čuje i od španjolske organizacije SOS Rasizam. Ona govori o "još jednom vladinom potezu kojim migraciju regulira po čisto gospodarskim kriterijima". Dosad je vlada tražila migrante prema potrebama na radnom tržištu, a sad je očito na redu tržište nekretnina, kažu u toj organizaciji.

Nema patentnog recepta

Još vladini planovi nisu prihvaćeni. Ali, Španjolska ne bi bila prva zemlja koja je prihvatila takva pravila. Već sad Portugal, Irska, SAD ili Kanada investitorima olakšavaju dobivanje trajnog boravka. Portugal je u kolovozu svoje zakone o useljavanju dopunio odgovarajućim člankom. Dozvolu boravka dobiva investitor koji kupi nekretnine u vrijednosti od preko 500.000 eura. Ali, nema naznaka da je potražnja za nekretninama u Portugalu znatno porasla.

Kupcima nekretnina se prije svega radi o sigurnosti i rentabilnosti njihove investicije. Ako nema ni jednoga ni drugoga, onda ih očito ne privlači ni dozvola boravka. A vizu za Europsku uniju oni bogati ionako dobiju bez poteškoća.