Prodajom prirodnih i gospodarskih resursa do podrške

Prije nekoliko dana počela je realizacija dogovora predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbana i srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (SNSD) iz studenog prošle godine. 100 milijuna eura iz mađarskog fonda počelo je stizati u Republiku Srpsku, kroz bespovratna sredstva poljoprivrednicima do 25 tisuća eura, za nabavu opreme i alata mađarske proizvodnje.

Program podrške u RS realizira Zaklada za održivi razvoj "Progresus", koja je osnovana na inicijativu Vlade Mađarske, po modelu koji već postoji u zemljama u kojima Mađari žive u značajnom broju. Što se tiče BiH, prema posljednjem popisu, u zemlji živi 350 Mađara, od čega 166 u Republici Srpskoj, što otvara pitanje interesa Mađarske.

Dijaspora bez pokrića

„Činjenica je da Mađarska ima i u Srbiji jedan program pomoći Mađarima u Vojvodini, koji je u vezi sa stimulacijom i pomoći za razvoj poljoprivrede. Moguće da to ima neke simetrije, s ovim ovdje", kaže ekonomist Zoran Pavlović, iako ostavlja otvorenim ovo povlačenje paralele, jer u RS-u gotovo da i nema Mađara, za razliku od Srbije.

Inače, Mađarska već godinama izdvaja velike svote novca za zajednice Mađara u dijaspori preko Fonda Betlen Gabor, zbog čega je RS u tom slučaju iznenađenje, jer Mađara gotovo da i nema. Mađarska nije stala na poljoprivredi, već posao širi i na obnovljive izvore energije u BiH. Kompanija „Lugos Renewables“ iz Budimpešte postala je vlasnik 70 posto dionica poduzeća „Solarne elektrane Trebinje1“, ali ugovor nije dostupan javnosti.

„Što se tiče dijela koji se odnosi na solarnu elektranu, s obzirom na naš potencijal, smatram da je šteta što je tako nešto prepušteno nekoj stranoj kompaniji, posebno ako se uzme u obzir sadašnji problem s energijom“, kaže Pavlović.

Vrijednost elektrane je 50 milijuna eura, a koncesija je prvo dodijeljena Elektroprivredi RS-a, kao kupcu s pravom preče kupovine zbog javnog interesa, iako je sada jasno da RS, naglašavaju poznavaoci prilika, nikada nije imala namjeru graditi solarnu elektranu, nego upravo Mađarima ustupiti većinsko vlasništvo.

Čast i ponos na bubnju

„70 posto vlasništva nad tim poduzećem, čija je koncesija prenesena, ustupljeno je toj mađarskoj kompaniji, bez javnog nadmetanja, pod uvjetima koji nama nisu poznati. Dijelovi ugovora koji se pojavljuju u javnosti pokazuju da bi to moglo biti štetno po RS, s obzirom da se tih 70 posto prodaje za pet milijuna, a da postoji klauzula da se to može prodati nazad za 16 milijuna maraka“, kaže Srđan Traljić, iz Transprency Internacional-a BiH.

Elektroprivreda Republike Srpske potpisala je prije dvije godine ugovor o koncesiji s resornim ministarstvom. Tom prilikom je potvrđeno da je urađen ekološki eleborat i studija utjecaja na okoliš, te da je sve spremno za početak radova.

„Očekivati je da u idućih šest mjeseci dobijemo građevinsku dozvolu i izradimo model za izgradnju kompletne solarne elektrane, a to znači izgradnja i financiranje ove solarne elektrane", rekao je tada direktor Elektroprivrde Luka Petrović naglasivši da je velika čast i ponos da RS ima ovakav projekat.

Godinu dana kasnije Mađari su ušli kao većinski vlasnici u cijeli projekt, a još se čeka odluka Konkurentskog savjeta BiH, koji mora potvrditi preuzimanje većinskog paketa.

„To je najpovoljniji model koji je potpisan u Europi. Model se odnosi na to da će Elektroprivreda po povoljnoj cijeni otkupljivati električnu energiju i dobit će na startu 5,5 milijuna maraka, a neće ni marke uložiti u realizaciju te investicije“, rekao je Petrović, komentirajući potpisivanje ugovora s Mađarima.

Posrednici

Zaklada je po definiciji udruženje građana, podsjeća Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital, pa je tim više nevjerojatno da je udruženje preuzelo posao raspodjele sredstava za poljoprivrednike.

„Očito da u pozadini svega podrška mađarskog fonda ima političke razloge. Skrivaju se ugovori u kojima je dano većinsko vlasništvo u solarnoj elektrani, a upitna je i zaklada koja upravlja novcem jer iza njih ne stoji RS“, kaže Siniša Vukelić i dodaje, da se stječe dojam da svaka vanjsko-politička podrška Dodiku završi prodajom prirodnih resursa u RS-u.

„Na tajnoj sjednici Narodne skupštine RS-a prodana je kompletna naftna industrija RS-a. Za podršku Izraela, obećao je da će realizirati prodaju Rudnika željezne rude Ljubija. A sada se za političku podršku nudi učešće u najvećoj solarnoj elektrani“, kaže Vukelić, navodeći da već po ustaljenoj matrici, nekoliko mjeseci nakon podrške Dodiku, isplivaju ekonomski interesi zemalja koje mu daju podršku.

Novac za kampanju

Slična politička djelovanja i način njihove realizacije zajednička su točka Orbana i Dodika, smatra politička analitičarka, Tanja Topić. Ne radi se samo o političkoj podršci Dodiku, koja i financijski na ovaj način ulazi u RS u tijeku izborne kampanje, već i podršci Orbanu u njegovoj politici od strane Dodika.

„Ono što je bliskost dva lidera još ojačala je odluka Mađarske da iskoristi veto kako bi se spriječile sankcije koje je EU u jednom trenutku pokrenuo prema pojedincima u BiH, zbog kršenja principa na kojima počiva EU“, kaže Topić, koja očekuje da će te veze i dalje jačati, s obzirom na njihove politike koje provode u svojim zemljama.

Ovu tezu potvrđuje i današnji (16. 9. 2022.) susret Vučića, Dodika i Orbana u Beogradu gdje je Orbanu uručen Orden Republike Srbije na velikoj ogrlici „za izuzetne zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive suradnje i prijateljskih odnosa dviju zemalja".