Privatizacija u Grčkoj uzima maha
16. svibnja 2013Steliosa Stavridisa se u potpunosti može označiti kao ekonomskog neoliberala: on je poduzetnik, predsjednik upravnih odbora različitih velikih grčkih firmi, političar jedne male neoliberalne stranke i povrh svega osoba koja se ne ustručava nikakve javne diskusije ili svađe. To je baš čovjek kakvog trebam, pomislio je grčki premijer Antonis Samaras i postavio ga prije nekoliko tjedana na mjesto voditelja državnog Ureda za privatizaciju TAIPED.
Već kratko nakon toga počeli su stizati prvi rezultati. Za 652 milijuna eura je privatizirana trećina državne lutrije OPAP - novi suvlasnik je jedan češko-grčko-talijanski investicijski konzorcij. Za Savridisa ta prodaja ima dvostruko značenje: "Time se šalje poruka da nam je uspio veliki korak unaprijed." Grčka uspijeva usred krize privući velike strane investitore. Još je važnija, međutim, druga poruka: "Da je grčka Vlada spremna nastaviti proces privatizacije."
Pogrešan trenutak za privatizaciju?
Dosad je taj proces zapinjao prije svega na utopijskim predstavama o tome koliko je novca privatizacijom moguće zaraditi. Izvorno je na taj način do 2015. godine u državnu blagajnu trebalo pristići čak 50 milijardi eura. U međuvremenu se taj potencijal sagledava realnije - do kraja ove godine se računa s 2,6 milijardi, u narednoj se godini očekuje još 1,9 milijardi. A do 2020. je cilj zarada od 25 milijardi eura.
To su svakako pozitivne brojke za prezaduženu Grčku, ali ovaj projekt nema samo pristalice. Mnogi se u zemlji pitaju, je li sada dobro vrijeme za privatizaciju. Cijene su naime u usporedbi s onima prije izbijanja krize danas 30 do 40 posto manje. Ali na primjedbe o pogrešnom trenutku Stelios Stavridis reagira odrješito: "Nema pogrešnog trenutka! Grčka trenutno ima milijun i pol nezaposlenih. Da li bismo mi sada trebali pričekati dok ti ljudi umru, pa da onda nastupi pravi trenutak?" A osim toga, pita se ovaj poduzetnik, kako je moguće ostvariti privredni rast puštajući da propadaju firme i vlasništvo? "Ne, trenutak je apsolutno ispravan, jer na satu dvanaesta ura već otkucava", upozorava Stavridis.
Kada ga se priupita o državi, on s njom prije svega povezuje pojmove poput "loše uprave", "rasipništva" i "pljačke". Zbog toga je za njega vrlo logično da se državno vlasništvo što je moguće prije privatizira. Pritom on ne računa samo na zaradu od prodaje ili iznajmljivanja. Puno je važnije da investitori nakon kupovine neke firme nastave s ulaganjima u Grčkoj, kako bi na taj način u zemlji nastale stotine tisuća novih radnih mjesta.
Traže se strani investitori
Luke u Ateni i Pireju, marine za jahte širom obale, zračne luke poput atenskog Helenikona koji se ne koristi već dvanaest godina, hoteli, zgrade i zemljišta, vodovodi u Ateni ili Solunu, poduzeća za distribuciju plina DEPA i DESFA, željeznica - Stavridis ne može prestati nabrajati kada govori o potencijalnim objektima privatizacije. Po njegovom mišljenju su to sve vrlo isplative ponude ili za prodaju ili za najam.
Ali pitanje je: tko će sve to kupiti? "Naš su cilj veliki investitori iz Kine, Rusije, Europe i Sjedinjenih Država - mi njih želimo privući u zemlju. Do toga nam je stalo. Uz to i Grci tu mogu igrati neku ulogu kroz Joint Ventures aranžmane." Ali pritom ne treba zaboraviti da je kriza ozbiljno pogodila cjelokupnu grčku privredu. Grčka su poduzeća i sama u poteškoćama. "Ona nemaju mogućnosti kakve su imala prije pet, šest godina. Zbog toga je za očekivati da će grčki investitori tu igrati manju ulogu."
Još prije dvije godine bi ovakve izjave izazvale zgražanje u zemlji, a onoga tko ih izgovara odvele na političku marginu. Napadalo bi ga se zbog izdaje nacionalnih interesa ili čak veleizdaje. Vremena su se, međutim, promijenila. U međuvremenu je prodaja državnog vlasništva stranim investitorima službena politika vlade. A netko poput Steliosa Stavridisa ima dobre šanse da ga se jednog dana slavi kao nacionalnog heroja.